Mladi diljem svijeta izlaze na ulice jer su nezadovoljni svojim životom i izgledima za budućnost. Sve je počelo u Nepalu, Madagaskaru i Maroku, a potom su uslijedili mladi u Francuskoj i Albaniji. Krajem listopada i u Njemačkojsu prvi put održani prosvjedi na saveznoj razini. U više od 30 gradova nekoliko desetaka tisuća pripadnika takozvane generacije Z, uglavnom mirno, izašlo je na ulice. Riječ je o mladima koji danas imaju otprilike između 14 i 29 godina.

Njihovi zahtjevi u Njemačkoj donekle se razlikuju od onih u drugim zemljama. Generacija Z želi upozoriti na loše stanje u školskom i obrazovnom sustavu, visoke životne troškove i rastuće stanarine te prosvjedovati protiv ponovnog uvođenja vojne obveze. Prema aktualnom istraživanju javnog servisa ARD, Deutschlandtrend, gotovo tri četvrtine njemačkih građana pokazuje razumijevanje za te zahtjeve, premda uz određene zadrške.

Većina smatra opravdanim sudjelovanje na prijavljenim prosvjedima radi izražavanja političkih stavova. S druge strane, uporaba nasilja nad osobama ili imovinom na prosvjedima nailazi na gotovo jednoglasno odbacivanje, uključujući i ispitane mlađe od 35 godina (93 posto). No kada je riječ o blokadama cesta i prometa te zaposjedanju javnih ustanova, kakvih je bilo u Francuskoj, stavovi među mladima i starijima se razlikuju. Većina njemačkih građana takve metode odbacuje, ali su među mlađim biračima podjednako zastupljeni oni koji ih podupiru i oni koji ih odbijaju.

Institut za istraživanje javnog mnijenja infratest dimap između 2. i 4. studenoga anketirao je 1.297 punoljetnih njemačkih birača za potrebe istraživanja ARD-Deutschlandtrend. Istraživanje je reprezentativno. 

Jesu li mladi danas zakinuti? Većina smatra da jesu

Čak 82 posto ispitanika smatra da politika u Njemačkoj loše ili nedovoljno dobro uvažava interese mladih. Baci li se pogled na stranačke preferencije ispitanika, uočavaju se znatne razlike. Među biračima konzervativnih stranaka demokršćanske Unije CDU/CSU njih 30 posto smatra da se interesi mladih dobro ili vrlo dobro uzimaju u obzir. Među pristašama stranke Ljevica tako misli samo četiri posto.

Kada se analizira dob ispitanika, manje od 10 posto mlađih od 35 godina zadovoljno je načinom na koji se politika bavi problemima mladih.

Istodobno, mlađi ne vjeruju da bi vladajuće stranke, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) mogle riješiti njihove probleme. Među osobama mlađima od 35 godina samo pet posto smatra Uniju kompetentnom za taj zadatak, a tek tri posto SPD. Ljevica po tom pitanju ostvaruje 29 posto, a Alternativa za Njemačku (AfD) 21 posto.

Unija i SPD: slabe ocjene kod stanovanja, obrazovanja i klime

I u područjima politike koja su mladima osobito važna vladajuće stranke među ispitanicima mlađima od 35 godina prolaze loše. U području zaštite okoliša i klimatske politike devet posto smatra Uniju kompetentnom, dok SPD dobiva samo dva posto. Kada je riječ o zalaganju za socijalnu pravdu, Unija dobiva četiri posto, a SPD 17 posto. Da mogu poduzeti učinkovite mjere protiv rasta stanarina vjeruje sedam posto ispitanika za Uniju i jedanaest posto za SPD. U području školske i obrazovne politike Unija dobiva deset, a SPD dvanaest posto.

Većina njemačkih građana smatra da današnja mlada generacija teže ostvaruje materijalno blagostanje nego prijašnje generacije. 

Pitanje vojne službe dijeli generaciju Z

Među temama prosvjeda generacije Gen Z nalazi se i regulativa o dobrovoljnom služenju vojnog roka koja je na snazi od početka godine. Svi mladići rođeni 2008. godine i kasnije prolaze vojni pregled te su obvezni ispuniti upitnik o motivaciji i prikladnosti za službu. Trenutačno svatko može sam odlučiti hoće li dobrovoljno služiti vojni rok ili ne.

Ukupno gledano, gotovo dvije trećine njemačkih građana smatra nova pravila ispravnima. Međutim, odgovori se razlikuju ovisno o dobi ispitanika. Što su ispitanici mlađi, to se snažnije protive ponovnom uvođenju bilo kojeg oblika vojne obveze. U skupini starijih od 64 godine 72 posto podržava ta pravila, dok među mlađima od 35 godina to čini 48 posto.

Savezna vlada i dalje nepopularna, AfD najjača stranka

U najnovijem Deutschlandtrendu gotovo da nema promjene u raspoloženju birača na saveznoj razini. Samo 11 posto ispitanika zadovoljno je radom savezne vlade. Rad kancelara Friedricha Merza pozitivno ocjenjuje svega 12 posto ispitanika. Kada bi se izbori za Bundestag održali sada, CDU/CSU i SPD zajedno više ne bi imali parlamentarnu većinu.

Unija bi osvojila 20 posto glasova, što je više od osam postotnih bodova manje nego na saveznim izborima 2025. godine. SPD trenutačno ima potporu od 13 posto, što je više od tri postotna boda manje nego tada.

Najjača stranka bila bi djelomično krajnje desničarska Alternativa za Njemačku s 27 posto potpore, dok bi Zeleni osvojili 16 posto, a Ljevica 11 posto. Sve ostale stranke ostale bi ispod izbornog praga od pet posto i ne bi ušle u Bundestag. Među njima su FDP i BSW, svaka s po tri posto potpore.