Die Welt piše: "U cilju borbe protiv terorizma i u slučaju konkretne prijetnje njemačkim sigurnosnim službama je dozvoljena tzv. online-pretraga ili špijuniranje putem interneta. To je ustanovljeno zakonom o radu Saveznog ureda za borbu protiv kriminala. Ali software koji se u tu svrhu koristi, u stanju je da špijunira puno dublje nego što je to Ustavom dopušteno. Na to je upozorio Chaos Computer Club (CCG). Riječ je o digitalnom prisluškivanju i špijuniranju u velikom stilu, smatra CCG. Instaliranjem tzv. trojanskog konja isljednici nisu u stanju prisluškivati samo telefonske razgovore, već su u stanju da aktiviraju mikrofone i kameru u kompjuteru korisnika i da imaju kompletnu audio i video kontrolu svih dešavanja u stanu. Ovaj digitalni špijun u stanju je naravno pretražiiti sadržaje i podatke u Vašem kompjuteru, čitati e-mailove, čak i one koji nisu nikada poslani.

"Program čak neprimjećeno može mijenjati sadržaj i podatke u Vašem kompjuteru i puniti ga slikama", tvrdi Frank Rieger iz CCG-a u tekstu koji je objavio Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Poenta je da se takozvani "dokazni materijal" tehnički gledano može veoma lako ubaciti u kompjuter i da špijunirana osoba ne može dokazati da to s njom nema nikakve veze. Šef Piratske partije Sebastian Nerz zatražio je od bivšeg i sadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Wolfganga Schaeublea i Thomasa de Maiziera da se izjasne povodom upotrebe trojanskog konja. On se može ubaciti u strani kompjuter putem e-maila. Njemačka granična policija je navodno primjenjivala i druge taktike. Osumnjičenom bi, u okviru aerodromske kontrole, uzimali lab top i onda instalirali trojanca. Pored toga, kako su tokom ispitivanja zaključili CCG-hakeri i treće osobe vrlo lako mogu da se uloguju u napadnuti kompjuter.  Službenici Savezne kriminalističke službe međutim tvrde da oni takve trojanske konje nisu koristili", piše Die Welt.

Hrani sistem kompromitujućim sadržajima

Maerkische Allgemeine iz Potsdama piše: "Sposobnost trojanskog konja prevazilazi uveliko ono, što su sudije Njemačkog ustavnog suda u Karlsruheu spremne da prihvate kada se radi o špijuniranju u slučaju konkretne prijetnje po život i slobodu pojedinca ili kada je riječ o ugrožavanju temalja države i osnova ljudske egzistencije. Pitanje koje se postavlja je zbog čega digitalni špijun posjeduje nevjerovatnu sposobnost manipulacije privatnih računara, ako nije predviđeno da to "znanje" iskoristi", piše Maerkische Allgemeine iz Potsdama.

Kieler Nachrichten dodaje: "Ako se trojanski konj infiltrira u jedan kompjuter, onda on nije u stanju samo da špijunira postojeće podatke već je u stanju i da hrani sistem novim, kompromitujućim sadržajima. To što ovakva mogućnost nije razmotrena i isključena prije upotrebe špijunskih sofwarea, donijeće velike kritike Njemačkoj kriminalističkoj službi ali i ministru unutrašnjih poslova. Ukoliko dođe do zabrane tzv. online-prisluškivanja, to će opet biti pobjeda ne građana, već kriminalaca. Država će u tom slučaju ispasti gluplja nego što jeste", zaključuje list Kieler Nachrichten.

Saarbruecken Zeitung zaključuje: "Digitalni agent je nevidljiv i vreba sa svih strana. Tako je kompleksan da ga razumiju samo stručnjaci. Obični građani stoje mu na milost i nemilost. Ukoliko međunarodnoj zajednici ne pođe za rukom da razvije efikasne mehanizme za dekodiranje digitalnih agenata, nije ugroženo samo pravo i samoodređenje na informacije već su u opasnosti i elemantarne vrijednosti kao što su sloboda, moral i dostojanstvo", piše Saarbruecken Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Zorica Ilić