U redovima njemačkih socijaldemokrata (SPD) vrije, a to nije dobra vijest za još mladu vladinu koaliciju s demokršćanima (CDU/CSU). U javnosti se pojavio programski dokument, kojeg potpisnici nazivaju „Manifest“, a koji donosi prilične probleme za stranačko vodstvo na čelu sa šefom stranke i vicekancelarom Larsom Klingbeilom. Više od 100 potpisnika, većinom s lijevog krila stranke, traži promjenu u pogledu podrške Ukrajini, planiranog naoružavanja Njemačke vojske (Bundeswehr) i NATO-a te oštrog stava prema Rusiji.

Dokument nosi naslov „Očuvanje mira u Europi kroz sposobnost obrane, kontrolu naoružanja i razumijevanje“, a potpisali su ga između ostalih zastupnici SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich i Ralf Stegner, bivši šef SPD-a Norbert Walter-Borjans te bivši savezni ministar financija Hans Eichel. Mützenich je dugo bio predsjednik Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu.

Ponovno uspostaviti dijalog s Rusijom

„U Njemačkoj i većini europskih država prevladale su snage koje budućnost vide prvenstveno u strategiji vojne konfrontacije i stotinama milijardi eura za naoružanje“, stoji u tekstu. Tvrdi se da se „doziva nužnost sve većeg naoružanja i priprema za rat koji navodno prijeti“. Autori traže da se „potrebna sposobnost obrane" poveže s politikom kontrole naoružanja i politikom razoružanja, „kako bi se postigla uzajamna sigurnost i međusobna sposobnost za mir“.

Zalažu se za razgovore s Rusijom kao alternativu masivnom vojnom naoružavanju. Potrebno je „pokušati, koliko god to bilo teško, ponovno uspostaviti dijalog s Rusijom nakon što utihne oružje“, stoji u tekstu, te se govori o „postupnom povratku ka smirivanju odnosa i suradnji s Rusijom".

Cilj NATO-a od pet posto BDP-a je „iracionalan"

Treba zaustaviti stacioniranje novih američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj, tvrde. Takvo postavljanje dalekometnih, hipersoničnih sustava američkih raketa „učinilo bi našu zemlju prvim ciljem napada“, navodi se u dokumentu. Nadalje, planovi NATO-a da se do pet posto gospodarske snage ulaže u obranu nazivaju se „iracionalnima".

U intervjuu za Deutschlandfunk, koautor Ralf Stegner izjavio je da „Manifest" treba potaknuti raspravu o vanjskopolitičkom kursu mimo opcije sve većeg naoružanja. Njemačka doduše mora povećati svoju obrambenu sposobnost i spremnost unutar NATO-a, ali „ne možemo samo promatrati kako se broj ratova sve više povećava“. Kad je riječ o Ukrajini, „sama vojna logika neće pomoći protiv nuklearne sile Rusije“. Potrebni su dodatni diplomatski napori, „čak i s državama čije nam se vlade ne sviđaju“.

NATO-samit i stranački kongres SPD-a

Autori upozoravaju da se u aktualnoj debati olako govori o narednom kopnenom ratu i o obveznom vojnom roku u Njemačkoj - a oni su mišljenja da se socijaldemokrati moraju suprotstaviti takvom obliku militarizacije. Cilj „Manifesta" je i pokretanje rasprave unutar SPD-a. Potpisnici su uvjereni da stranka mora ostati dio mirovnog pokreta.

Za šefa SPD-a Klingbeila, debata dolazi u nezgodnom trenutku. NATO-samit održat će se 24./25. lipnja u Haagu, gdje će se sigurno raspravljati o povećanju obrambenih izdvajanja. Neposredno nakon toga, održat će se trodnevni savezni stranački kongres SPD-a na kojem će se birati novo stranačko vodstvo. Klingbeil će se ponovno kandidirati.

Napad na vodstvo SPD-a

S ovim programskim dokumentom, potpisnici se jasno suprotstavljaju Klingbeilu i ministru obrane iz SPD-a Borisu Pistoriusu. Njih dvojica i podržavaju i suoblikuju vanjsku i sigurnosnu politiku savezne vlade. To vrijedi i za najnovije prijedloge kancelaraFriedricha Merza. On je nedavno najavio da Bundeswehr treba postati najjača konvencionalna vojska u Europi – te je izjavio da „više ne postoje nikakva ograničenja dometa za oružje“ koje se isporučuje URat u Ukrajinikrajini.

S lijevog krila SPD-a su na te izjave odmah stigli prosvjedi, koje sada podržavaju i potpisnici „Manifesta". Pojam „Manifest" autori pritom zasigurno nisu slučajno izabrali. Riječ je o programskom očitovanju namijenjenom javnosti. Od saveznih izbora, na kojima je SPD ostvario katastrofalan rezultat od samo 16 posto, unutar stranke se otvoreno raspravlja o programskom zaokretu. Na saveznom kongresu stranke treba započeti proces izrade novog stranačkog programa.

Simpatizeri Rusije

Lijevo krilo stranke želi usmjeriti raspravu u pravcu koji u SPD-u ima dugu tradiciju. Desetljećima se stranka smatrala ne samo dijelom mirovnog pokreta, već je i težila bliskim odnosima između Njemačke i Rusije. Strategija se zvala „promjena kroz trgovinu" ili „promjena kroz međusobnu povezanost“, a cilj joj je bio partnerstvo za modernizaciju s Rusijom.

U središtu je bilo energetsko partnerstvo: Rusija je isporučivalajeftin plin Njemačkoj. Bivši šef kluba zastupnika SPD-a Mützenich tada je tražio da Njemačka ima jednako dobre odnose s Rusijom kao i sa SAD-om. Između Gerharda Schrödera, koji je 1998. postao kancelar iz redova SPD-a, i ruskog predsjednika Vladimira Putina razvilo se blisko prijateljstvo, koje je nadilazilo politički odnos.

SPD je dugo zatvarao oči

Današnji savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, bliski Schröderov suradnik i tadašnji šef Ureda kancelara, još je 2016. – dvije godine nakon aneksije Krima – kritizirao „zveckanje oružjem i ratne pokliče“, kad je 10.000 NATO-vojnika održavalo manevre u Poljskoj i baltičkim državama kako bi uvježbavali obranu nekog poluotoka poput Krima.

No, Steinmeier je uvidio svoju grešku i danas govori o „neuspjehu" ondašnje politike: „Vjerovali smo u mostove u koje Rusija više nije vjerovala - na što su nas naši partneri upozoravali“, rekao je nakon napada Rusije na Ukrajinu 2022.

Otpor Manifestu iz redova SPD-a

Mnogi socijaldemokrati reagiraju ljutito na „Manifest". „Suradnja s ratnim zločincem koji se već priprema za sljedeće ciljeve? Laku noć!“, napisao je zastupnik SPD-a Sebastian Fiedler na mreži X. Njegov bivši kolega iz kluba zastupnika, Michael Roth, napisao je: „Ovaj ‘Manifest' nije zanimljiv doprinos debati, već cmizdrava mješavina umišljenosti, iskrivljavanja povijesti i intelektualne lijenosti onih koji su se navikli na blagostanje .“

Šef kluba zastupnika SPD-a Matthias Miersch također se distancirao, premda manje radikalno: dokument je doprinos raspravi, rekao je za Uredničku mrežu Njemačke (RND). „To je legitimno, iako izričito ne dijelim ključne osnovne pretpostavke.“ Diplomacija ostaje najvažnije pravilo, rekao je Miersch. No, Putin do sada nije bio spreman na razgovore, što su pokazali brojni odbijeni pregovarački prijedlozi.

Čak se i zamjenik glasnogovornika vlade oglasio – što kod unutarstranačkih rasprava obično nije slučaj. Steffen Meyer je rekao: „Ovdje ne govorimo o diskusiji u vakuumu, u kojoj se savezna vlada iz zabave odlučila osnažiti oružane snage i obrambenu sposobnost naše zemlje. To proizlazi iz potpuno promijenjene prijetnje koju vidimo u Njemačkoj i Europi.“