Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni) već je u nekoliko navrata bila meta kampanja dezinformacija - ponekad sa popriličnim uspjehom: njemački mediji su početkom godine iznijeli pogrešne optužbe protiv ove političarke koje su navodno poticale od ruskih kreatora. Trik dolazi iz naftalina dezinformacija, ali je efikasan: intervju sa ministarkom spoljnih poslova je tako montiran da je smisao potpuno promijenjen.

- pročitajte još: Njemačka se bori protiv rodno uvjetovanog nasilja

Neposredno nakon njene nominacije za kandidatkinju za kancelarku, Berbokova je bila masovno napadnuta - uključujući i manipulisanje fotografijama.

A kako pokazuje trenutna analiza ovo nije izolovan slučaj. Napadi koji prikazuju žene u politici kao promiskuitetne ili sa nekonvencionalnom seksualnom prošlošću uobičajena su i efikasna taktika da im se naudi. Lučina Di Meko, suosnivačica onlajn kampanje #ShePersisted, takođe kaže da primjer Analene Berbok odražava i druge fenomene o kojima je pisala u novoj studiji pod nazivom "Monetizing Misogyny".

Inicijativa #ShePersisted (u slobodnom prevodu - ona istrajava) vodi kampanju protiv rodno specifičnih dezinformacija tj. protiv žena u politici. Analiza, objavljena u februaru, zaključuje da rodne dezinformacije ne samo da doprinose nazadovanju ženskih prava i demokratije u cjelini, već i ugrožavaju nacionalnu bezbjednost kada ih strani akteri koriste da podijele društvo.

Propagandno oružje protiv žena

Studija osvjetljava konkretne slučajeve u periodu od dvije godine u pet zemalja - Brazilu, Italiji, Mađarskoj, Tunisu i Indiji. Više od 50 žena rukovoditeljki je intervjuisano kako bi se ispitalo kako autoritarni i neliberalni akteri koriste društvene mreže kao propagandno oružje. Ovi napadi su često gori za žene koje dolaze iz marginalizovanih grupa stanovništva – takođe zato što ih njihovi protivnici označavaju kao simbole multikulturalnih društava.

- pročitajte još:Lažne vijesti i dezinformacije u 2021.

„Mizoginija u onlajn virtuelnom svijetu je sve brže i djelotvornije sredstvo da se utiče na digitalnu političku sferu“, piše autorka Nitaša Kaul u studiji. A pošto su ove onlajn subkulture posebno jake među pristalicama desničarskih i krajnje desničarskih političkih lidera, rodne dezinformacije postaju ključni instrument koji autokrate koriste protiv opozicionih liderki, kako bi potkopali demokratiju.

Platforme su „u velikoj mjeri zakazale“

Analiza Di Mekove dolazi do zaključka da digitalne platforme „u velikoj mjeri nisu uspjele da zaštite žene“. Pored toga, algoritmi, automatizovani profili i teme u trendu podstakle su i pojačale štetne narative protiv žena. A takve kampanje, zauzvrat, služe komercijalnim interesima platformi društvenih medija. No, iako su mnogi operateri platformi počeli da finansiraju istraživanja i inicijative o takvim pitanjima kako bi pronašli rješenja, Di Meko smatra da je većina njih do sada bila samo čista „kozmetika“.

I tako je digitalna revolucija postala dijelom prijetnja demokratiji. Prema studiji: „Digitalni mediji na početku posmatrani kao dobrodošlo sredstvo za emancipaciju i demokratiju, sve više postaju oruđe ugnjetavanja i koriste se kao oružje protiv žena u politici, aktivistkinja i novinarki širom svijeta“.

Opoziciju treba ućutkati

Eksperti upozoravaju i da se žene u opoziciji namjerno ućutkuju. Vlasti pokušavaju da potisnu zahtjeve opozicije za boljom upravom. Nekoliko žena intervjuisanih za ovu studiju u Italiji je reklo da su neke političke stranke namjerno koristile društvene medije da organizuju kampanje mržnje i onlajn uznemiravanja političkih protivnika, posebno žena.

No, nisu samo žene direktne mete ovih napada, već i ono za šta se zalažu: jednaka prava za žene, ali i prava za LGBTQI+ osobe, liberalne vrijednosti i inkluzivne, raznolike demokratije.

Unesko upozorava na koordinisane kampanje

UNESKO takođe snažno upozorava da su žene koje rade u profesijama koje zahtijevaju javno prisustvo na internetu – kao što su političarke, umjetnice, novinarke ili aktivistkinje za ljudska prava i ravnopravnost – posebno podložne koordinisanim kampanjama onlajn dezinformacija, uznemiravanja, govora mržnje ili čak smrti – ali i prijetnjama silovanjem.

Unesko poziva na razne mjere da bi se problem stavio pod kontrolu – pored obrazovanja i krivičnog gonjenja i više rodne ravnopravnosti u razvoju „vještačke inteligencije“, to uključuje i više propisa koji moraju biti koordinisani na međunarodnom nivou. #ShePersisted takođe dolazi do sljedećeg zaključka: potrebni su novi, globalno orijentisani pravni okviri i pristupi rješavanju rodno specifičnih dezinformacija.

Čak i tamo gdje postoje zakoni, izuzetno ih je teško sprovesti u velikim razmjerama i pravovremeno suzbiti zloupotrebe. Anonimnim počiniocima je teško ući u trag, a broj takvih slučajeva premašuje kapacitete policije i pravosuđa. Stoga su transparentnost i „dužna pažnja“ za kompanije društvenih medija u vezi sa štetom koju su prouzrokovale njihove usluge od suštinskog značaja – da bi se zaštitile pogođene žene i demokratija.

Autor: Patrik Gensing, ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu