Gotovo svaki osmi čovjek koji živi u Njemačkojdoživio je barem jednom diskriminaciju tokom 2022. godine. To je rezultat studije „Kako Njemačka doživljava diskriminaciju“ ("Wie Deutschland Diskriminierung erlebt"), koju je u Berlinu predstavila povjerenica njemačke vlade za borbu protiv diskriminacije, Ferda Ataman. Drugim riječima: oko devet miliona ljudi u Njemačkoj na svojoj koži je iskusilo kako je biti diskriminisan zbog spoljašnjih obilježja.

„Jedna kao vi je ovdje krala"

A kakav je to osjećaj za pogođene, pokazuju bolje pojedinačni primjeri nego puke brojke. Ferda Ataman je u Berlinu ispričala priču o Sari, crnoj ženi koja joj je prenijela svoje iskustvo:

„Dok je kupovala u supermarketu, prišla joj je jedna radnica i iznenada počela da pretresa njena kolica za bebu. Nije tražila dozvolu, nije pokazala obzir prema djetetu u kolicima. Nije postojao nikakav očigledan razlog za pretres. Kada ju je Sara pitala šta to treba da znači, radnica je rekla: ‘Izvinite, ali jedna kao vi je nedavno ovdje krala.'"

„Diskriminacija u Njemačkoj nije izolovan slučaj“

Mnogi slučajevi poput Sarinog ušli su u studiju koju je objavio njemački Centar za istraživanje integracije i migracija. Istraživači su koristili podatke iz reprezentativnog socio-ekonomskog panela iz 2022. godine – ankete o različitim društvenim pitanjima u kojoj je učestvovalo oko 30.000 ljudi.

Rezultat je poražavajući. Ferda Ataman zaključuje: „Diskriminacija u Njemačkoj nije izolovan slučaj, već masovna pojava. Ne dešava se na margini društva, već usred svakodnevnog života – na poslu, u školi, pri traženju stana ili u kupovini" – kao u Sarinom slučaju.

Polovina žrtava ništa ne preduzme

Diskriminacija zbog većine ličnih karakteristika zabranjena je Zakonu o opštem jednakom postupanju – AGG, koji postoji već oko 20 godina. Međutim, to često ne pomaže žrtvama.

Prema studiji, više od polovine ispitanika koji su doživjeli diskriminaciju nije preduzelo ništa.

Oko 30 odsto je direktno suočilo osobu koja ih je diskriminisala, dok je samo 3 odsto pokrenulo pravni postupak.

Primjer uspješne tužbe

Jedna od rijetkih osoba koja je pokrenula sudski postupak je Humaira Vazem, učiteljica rođena u Njemačkoj i majka dvoje dece. Kada je tražila stan preko agencije, njen zahtjev je odbijen. Kada je pokušala ponovo sa drugim imenom, dobila je termin za razgledanje stana.

Zbog toga je tužila agenciju i na kraju pobijedila na sudu. Savezni sud u Karlsruheu presudio je da Vazem ima pravo na odštetu od 3.000 evra na osnovu AGG-a.

Ovaj primjer pokazuje da diskriminacija, na primjer zbog imena ili porijekla, može imati ozbiljne posljedice, poput velikih problema pri pronalaženju stana.

Ferda Ataman naglašava da diskriminacija ima negativan uticaj na: učešće na tržištu rada, društveni život, zdravlje i blagostanje, povjerenje u društvo i osjećaj pripadnosti Njemačkoj.

Najčešći razlog diskriminacije su porijeklo i rasizam

Studija je istražila i zašto ljudi misle da su diskriminisani. 42 odsto ispitanih smatra da je razlog njihovo porijeklo ili rasističke predrasude. Gotovo 24 procenta njih navodi pol kao razlog – to su mahom žene. Drugi razlozi su starost, religija ili bolest.

No, najveća grupa su ipak ljudi koji smatraju da su diskriminisani zbog porijekla ili boje kože.

Ataman smatra da je broj slučajeva diskriminacije danas vjerovatno još veći, jer su podaci iz 2022. prikupljeni tokom pandemije, kada su mnoge institucije bile zatvorene, a ljudi rjeđe mijenjali posao ili tražili stan.

Ona sada želi da se u zakon uključe i dodatne kategorije, poput državljanstva, kao osnove za zabranu diskriminacije.

Prema njenim rečima, Njemačka ima veliki zaostatak u borbi protiv diskriminacije. Na primjer, u belgijske vlasti pružaju i pravnu zaštitu žrtvama, dok institucija kojom Ataman rukovodi može samo davati savjete.

Prema njenoj procjeni, svakodnevna diskriminacija je manja u englesko-govornim zemljama i u skandinavskim državama nego u Njemačkoj.

Savezna kancelarija za borbu protiv diskriminacije je nezavisna institucija u okviru njemačkog Ministarstva obrazovanja, a Ferda Ataman je od 2022. godine povjerenica vlade za ovu oblast.