2024. ističu autorska prava za prvu, originalnu verziju Disney-ovog Mickey Mouse iz 1928. godine. Mickey Mouse se prvi put pojavio 1928. u kratkom, crtanom filmu "Parobrod Vili" ("Steamboat Willie") - prvom animiranom filmu u kojem je slika sinhronizovana sa zvukom.

U SAD-u autorska prava važe do autorove smrti plus 70 godina. Ali za djela, koja su stvorena anonimno, pod pseudonimom ili od strane zaposlenih u sklopu njihovog redovnog posla, autorska prava važe 95 godina. Kada su u pitanju djela poput crtanih filmova sa likom Mickey Mousea, koja su prvi put objavljena prije 1978. godine, autorska prava važe samo 95 godina od datuma prvog objavljivanja.

Dok za prvu verziju Mickey Mousea polako ističe 95-godišnja zaštita autorskih prava, ovaj popularni miš iz dječijih crtanih filmova je od svog nastanka 1928. godine doživio nekoliko transformacija. Naknadne verzije Mickey Mousea i dalje će biti zaštićene dok im ne istekne 95 godina od prvog objavljivanja odnosno prikazivanja.

Izvorni Mickey Mouse izgleda drugačije od toplog i okruglog miša kakvog danas gledamo. No, prvobitno je imao šiljasti štakorski nos i mršave ruke i noge.

I dok Disney može izgubiti autorska prava na animirani film "Parobrod Vili", mogao bi ipak zadržati neka  prava ako se ta verzija miša prizna kao zaštitni znak.

"Prvo je pitanje koristi li Disney 'Parobrod Vili' ne samo kao lik, već i kao svoj simbol", kaže za DW Jane Ginsburg, profesorica intelektualnog  (književnog i umjetničkog) vlasništva na Pravnom fakultetu Columbia.

Autorsko pravo vs. zaštitni znak

Zaštitni znak je prepoznatljiv simbol ili izraz koji je povezan s proizvodom ili uslugom određene kompanije ili pojedinca. Za razliku od autorskih prava, zaštitni znak može važiti beskonačno.

U SAD-u zaštitni znak ne mora biti registriran da bi se smatrao zaštitnim znakom.

Ako se verzija Mickey Mousea u "Parobrodu Vili" smatra Disneyevim simbolom, ova kompanija može reći da je to njen zaštitni znak.

To znači da drugi mogu koristiti ove likove, ali to mora biti učinjeno na način da ljudi ne pomisle da je to Disneyev proizvod.

Medvjedić Winnie Pooh kao serijski ubojica

Na primjer, originalne priče i likovi iz Pustolovina medvjedića Winnie the Pooh-a iz 1926. postale su javno vlasništvo početkom 2022. godine.

Ali Disneyeva kultna slika žutog medvjedića s crvenom majicom kratkih rukava autora A.A. Milneja, koji se prvi put pojavio u kratkom animiranom filmu 1966., još uvijek je zaštićena autorskim pravima. Gigant zabavljačke industrije Disney također ima nekoliko zaštitnih znakova povezanih s popularnim medvjedićem, što ograničava korištenje njegovog lika na proizvodima drugih firmi.

Veliko iskušenje za kompaniju u pogledu autorskih prava povezanih s likom medvjedića Winnie Pooh predstavljaće crtani film Krv i med ("Winnie the Pooh: Blood and Honey"). To je horor film, koji bi trebao biti prikazan ove godine. Film preinačava Milneov lik medvjedića u serijskog ubicu.

"Znali smo koja su Disneyeva autorska prava i kakav su lik oni kreirali", kaže režiser Rhys Waterfield za časopis Variety. "Stoga smo učinili sve što smo mogli kako bismo osigurali da se film temelji samo na verziji medvjedića iz 1926."

Osim istog imena, lik medvjedića iz horor-filma ne može se zamijeniti s Disneyjevim medvjedićem koji voli med. Winnie Pooh u horor-filmu nosi odijelo drvosječe i njegove crte lica su izobličene.

„Mrtvi zaštitni znakovi"

Ako zaštitni znak postane opšti pojam za određenu vrstu proizvoda ili usluga, taj subjekt može izgubiti svoje pravo na zaštitni znak.

Zbog toga je 2013. Google rekao da će se obračunati odnosno poduzeti nešto protiv potrošača koji generalno koriste glagol "guglati" kao pojam za pretragu iako ne koriste Googleovu tražilicu.

"Vlasnik zaštitnog znaka želi oboje", kaže Ginsburg. "On želi da ta riječ bude poznat pojam, sve dok ljudi mogu razlikovati u glavi dvije stvari - da je Google sinonim za pretraživanje, ali i da je Google posebna kompanija koja pretražuje."

Poznati primjeri marki i proizvoda koji su postali opšti odnosno generički pojmovi su aspirin i termosica.

"Zapravo postoji puno tzv. „mrtvih zaštitnih znakova" koji su izgubili vezu sa izvornim pojmom često zato što vlasnici zaštitnog znaka nisu nadgledali njegovo ispravno korištenje, tako da je određena riječ prestala biti oznaka za pojedinačni brend", objasnio je Ginsburg.

Zašto autorska prava ističu?

Ako se određena osoba potrudi stvoriti originalno intelektualno djelo, moglo bi se pomisliti da bi ona na njega trebala dobiti trajna prava. Zašto onda autori i izumitelji stiču samo ograničena vlasnička prava?

U klauzuli o patentima i autorskim pravima iz Ustava SAD-a se kaže da Kongres ima pravo na "promicanje naučnog napretka i korisne umjetnosti, osiguravajući na ograničeno vrijeme autorima i izumiteljima ekskluzivno pravo na njihova djela i izume."

"Dakle, kako promovirati napredak znanja? Prvo navedete ljude da stvaraju i kreiraju djela, a zatim osigurate da ta djela postanu široko dostupna. Na kraju ih stavite u javnu domenu i učinite ih potpuno dostupnima", kaže Ginsburg.

1998. godine su autorska prava u SAD produžena za dodatnih 20 godina. Prije toga, su trajala do kraja života autora plus 50 godina. Time je Disney dobio dodatnih 20 godina zaštite na originalni lik Mickey Mousea.

Njemačka je prednjačila u produženju autorskih prava kao jedna od prvih zemalja u EU, koja je uvela pravilo po kojem ona važe do kraja života autora plus 70 godina.

Kada je Brisel usklađivao i donosio iste standarde o autorskim pravima u cijeloj EU, to je uvjetovano reciprocitetom, što znači da djela iz SAD-a ne mogu dobiti dodatnih 20 godina zaštite autorskih prava u EU sve dok SAD ne produži zaštitu autorskih prava za 20 godina, rekao je Ginsburg .

"Budući da je EU ogromno tržište za američke proizvode, to je bilo uvjerljivije od bilo kakvog lobiranja od strane neke industrijske grane", rekao je Ginsburg.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu