Bio je to najveći krivični proces u Južnoj Koreji u poslednjih nekoliko decenija: bivši predsjednik Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Centralni okružni sud u Seulu proglasio je 65-godišnjaka krivim za vođenje pobune. Jun je, prema presudi, proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje.

Nezavisni specijalni istražitelj Čo Eun Suk zatražio je izricanje smrtne kazne. U praksi, u Južnoj Koreji važi nezvanični moratorijum na smrtnu kaznu: ona je privremeno suspendovana i ne sprovodi se od kraja 1990-ih godina.

Na presudu je moguće uložiti žalbu.

Višemjesečna državna kriza

Proglašenjem ratnog stanja Jun je 2024. godine izazvao višemjesečnu državnu krizu. U televizijskom obraćanju obrazložio je uvođenje ratnog stanja tvrdnjom da želi da zaštiti slobodarski poredak zemlje od opozicije, za koju je rekao da je infiltrirana komunistima i simpatizerima neprijateljski nastrojenog susjeda Sjeverne Koreje. Za te tvrdnje nije iznio nikakve dokaze.

Ubrzo potom poslao je naoružane vojnike da blokiraju Nacionalnu skupštinu. Do veće eskalacije ipak nije došlo – i zato što su poslanici već poslije nekoliko sati, na brzinu sazvanoj sjednici, uspjeli da ukinu dekret o ratnom stanju. Predsjednik je ipak smijenjen, uhapšen i optužen.

Specijalni istražitelj: Jun je planirao pobunu

Sud je ocijenio da su ispunjeni elementi krivičnog djela pobune, ali je sudija odbacio jednu tačku optužnice koju je podnijelo specijalno tužilaštvo. 

Nezavisni specijalni istražitelj Čo Eun Suk tvrdio je da je optuženi dugo unaprijed planirao uvođenje ratnog stanja s ciljem rušenja ustavnog poretka zemlje. Njegovi postupci su, prema navodima, prouzrokovali „ogromnu štetu i veliku patnju za državu i društvo“.

Junu je takođe zamjerano to što se „nijednom iskreno nije izvinio javnosti“ i što nije pokazao kajanje.

Namjerno provociranje sukoba sa Sjevernom Korejom?

Tužilaštvo je bivšem predsjedniku dodatno stavilo na teret da je namjerno provocirao sukob sa Sjevernom Korejom kako bi iz toga izvukao političku korist. Navodno je u jesen 2024. godine naredio tajnu operaciju dronovima na teritoriji Sjeverne Koreje, s ciljem da izazove vojnu reakciju Pjongjanga. Time je, prema optužnici, želio da stvori izgovor za legitimisanje svojih planova o uvođenju ratnog stanja. Međutim, ta navodna kalkulacija, nije uspjela: Sjeverna Koreja nije odgovorila vojnim protivmjerama.

U procesu su osuđeni i drugi članovi tadašnje vlade, među njima i bivši ministar odbrane Kim Jong Hjun, koji je osuđen na 30 godina zatvora. Obavještajni oficir Ro Sang Von dobio je kaznu od 18 godina, a načelnik policije Čo Dži Ho osuđen je na 12 godina zatvora. Bivšem premijeru Han Duk Suu već je prethodnih nedjelja izrečena kazna od 23 godine zatvora. 

Jun negira krivicu

Jun je sve optužbe uporno odbacivao. U završnoj riječi pred sudom izjavio je da uvođenje ratnog stanja spada u ovlašćenja predsjednika, kako bi se spriječila politička kriza koju je izazvala opozicija i kako bi se zaštitila nacija. U mjesecima koji su prethodili sudbonosnom dekretu, spor između vlade i opozicije oko zakona o budžetu je eskalirao, a Junov prijedlog je blokiran političkim zastojem.

Ispred zgrade suda okupile su se hiljade pristalica konzervativnog političara, koje su glasno zahtijevale njegovo oslobađanje. Neki demonstranti mahali su i američkim zastavama, u nadi da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da izvrši politički pritisak na južnokorejski državni aparat i pravosuđe. Vjerovatno računaju na mogućnost prijevremenog pomilovanja Juna, što se smatra sasvim realnim.

Nekadašnji lider opozicije danas je predsjednik

U odvojenom postupku Jun je već osuđen na pet godina zatvora zbog ometanja pravde. Sud je u tom slučaju utvrdio da je uništavao dokaze protiv sebe i zloupotrebio predsjedničko obezbjeđenje kako bi se odupro hapšenju.

Od prošlog ljeta Južnom Korejom vlada lijevo-centristički predsjednik Li Dže Mjung, koji je tokom državne krize bio lider opozicije. Li je dugogodišnji politički rival Juna.