1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Saharova nagrada novinarima iz Gruzije i Bjelorusije

Jacek Lepiarz | Andreas Meyer-Feist ARD
22. oktobar 2025

Gruzijska novinarka Msia Amaghlobeli i bjeloruski novinar Andrzej Poczobut dobitnici su Saharove nagrade za slobodu mišljenja i izražavanja. Zbog izdržavanja zatvorskih kazni, neće moći prisustvovati ceremoniji dodjele.

Bjeloruski novinar Andrzej Poczobut i gruzijska novinarka Mzia Amaglobeli
Bjeloruski novinar Andrzej Poczobut i gruzijska novinarka Mzia Amaglobeli Foto: dpa/picture alliance, Formula News

Simboli borbe za slobodu novinarstva u autoritarnim režimima

Evropski parlament objavio je 22. oktobra u Strazburu da su ovogodišnji dobitnici Saharove nagrade za slobodu mišljenja gruzijska novinarka Msia Amaghlobeli i bjeloruski novinar Andrzej Poczobut. Oboje su osuđeni na zatvorske kazne u politički motivisanim procesima i predstavljaju simbole borbe za slobodu izražavanja i nezavisno novinarstvo u represivnim režimima.

Msia Amaghlobeli – glas slobodnog novinarstva u Gruziji

Pedesetogodišnja Msia Amaghlobeli suosnivačica je i glavna urednica nezavisnih gruzijskih medija Batumelebi i Netgazeti. Njeni portali su poznati po istraživačkom novinarstvu, kritikama korupcije i zloupotrebe vlasti u regiji Adžarija. 2022. godine je moskovska regulatorna agencija Roskomnadzor blokirala pristup ruskoj verziji Netgazetija u Rusiji.

Nakon parlamentarnih izbora u Gruziji u jesen 2024. godine izbili su masovni protesti protiv nove vlade. Demonstranti, među kojima je bila i tadašnja gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili, protivili su se namještenim izbornim rezultatima i odluci navodnih pobjednika da obustave proces evropskih integracija Gruzije.

Msia Amaghlobeli  je tada dva puta hapšena: prvi put zbog lijepljenja naljepnica s porukom „Za Evropu" i poziva na generalni štrajk, a drugi put zbog „napada" na policijskog službenika.

Policijski službenik stavlja lisice na ruke Msie Amaghlobeli Foto: Formula News

U avgustu 2025. Amaghlobeli je osuđena na dvije godine zatvora zbog navodnog napada na šefa policije tokom proevropskih protesta u Batumiju. Prema navodima tužilaštva, ona je policajca ošamarila, ali brojni posmatrači i međunarodne organizacije taj proces su ocijenili kao politički motivisan.

Nakon presude prebačena je u zatvor u Rustaviju, gdje je nekoliko sedmica provela u samici. Zbog pogoršanog zdravstvenog stanja i problema s vidom, prekinula je štrajk glađu koji je trajao 38 dana.

Amaghlobeli je simbol nezavisnog novinarstva u Gruziji, zemlji koja se u protekle dvije godine suočava s pogoršanjem medijskih sloboda i represijom protiv novinara koji kritikuju vladu.

U junu je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se zahtijeva njeno trenutno i bezuslovno oslobađanje, navodeći da je ovo hapšenje dio šireg napada na nezavisne medije u Gruziji. Podršku su joj izrazili i brojni zapadni političari i diplomate, među njima visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos.

Andrzej Poczobut – novinar između dvije domovine

Bjeloruski novinar Andrzej Poczobut, dopisnik poljske dnevne novine Gazeta Wyborcza u Bjelorusiji, već godinama je u sukobu s režimom Aleksandra Lukašenka.

Poczobut, koji pripada poljskoj manjini u Bjelorusiji, ranije je dva puta bio zatvaran, 2010. i 2011. godine, zbog učešća u protestima protiv vlasti i zbog članaka u kojima je Lukašenka nazivao diktatorom i pozivao na uvođenje sankcija.

Nakon masovnih protesta zbog namještenih predsjedničkih izbora 2020. godine, njegov sukob s režimom se produbio. 25. marta 2021. pripadnici bjeloruskog KGB-a upali su u njegov stan u Grodnu, zaplijenili kompjutere, dokumente i poljske knjige, a njega uhapsili. Lukašenko je tada javno izjavio da „nelegalna organizacija u Grodnu otvoreno slavi bandite i naciste", aludirajući na poljsku zajednicu kojoj Poczobut pripada.

Andrzej Poczobut prošao odiseju kroz bjeloruske zatvore ali nije pokleknuoFoto: LEONID SHCHEGLOV/BELTA/AFP/Getty Images

Nakon hapšenja, Poczobut je prošao kroz više zatvora u zemlji, među njima i kroz zatvor u Minsku u kojem su u 19. vijeku bili zatočeni poljski ustanici, a u Drugom svjetskom ratu NKVD je tamo pogubio brojne poljske građane. Kako bi ga slomili, vlasti su ga premjestile u odjeljenje u kojem su smješteni zatvorenici osuđeni na smrt.

U februaru 2023. Poczobut je osuđen na osam godina zatvora zbog „podsticanja nacionalne i vjerske mržnje" i „podržavanja nacizma". Kaznu izdržava u ozloglašenoj kaznenoj koloniji broj 1, blizu ruske granice, gdje su uslovi izuzetno teški, a prvih nekoliko mjeseci proveo je u samici.

Njegov glavni urednik Adam Michnik, i sam bivši disident, napisao je da Poczobut „zna da mu je život u opasnosti, ali ostaje na putu kojim su išli Vaclav Havel, Nelson Mandela i Lech Wałęsa". Opoziciona liderka Svjatlana Tihanovskaja izjavila je da je „režim želio slomiti njegov otpor, ali je u tome propao".

Poczobut je odbio ponudu vlasti da bude oslobođen ako zatraži pomilovanje i napusti zemlju. U svim dosadašnjim pregovorima o razmjeni zatvorenika, uključujući i one koje su posredovale Sjedinjene Američke Države, njegovo ime nije bilo uključeno.

Plakati u Poljskoj, gdje se traži puštanje na slobodu bjeloruskog novinara, koji pripada poljskoj manjini i koji se zamjerio Lukašenku nazivajući ga diktatoromFoto: Beata Zawrzel/NurPhoto/picture alliance

Zajednička borba za slobodu mišljenja i izražavanja

I Msia Amaghlobeli i Andrzej Poczobut postali su simboli moralne hrabrosti i profesionalnog integriteta u društvima gdje sloboda govora i medija trpi ozbiljne udarce.

Evropski parlament je prilikom objave naveo da ovogodišnja nagrada ide „onima koji brane istinu, novinarsku etiku i slobodu mišljenja i izražavanja u uslovima autoritarne represije".

Svečana dodjela Saharove nagrade, koja nosi ime sovjetskog fizičara, disidenta i borca ya ljudska prava Andreja Saharova, biće održana 16. decembra u Strazburu. Nagrada, ustanovljena 1988. godine, donirana je sa 50.000 eura.

Zbog zatvorskih kazni, ni Amaghlobeli ni Poczobut neće moći prisustvovati ceremoniji dodjele nagrada 16. decembra u Evropskom parlamentu, ali njihova imena sada stoje uz najveće simbole borbe za slobodu – od Havela i Mandele do nedavnih dobitnika iz Rusije, Irana i Ukrajine.

Pored dobitnika, za Saharovu nagradu 2025. bili su nominovani novinari i humanitarni radnici u Gazi (predstavljeni kroz Palestinski novinarski sindikat, Crveni polumjesec i UNRWA), te srpski studenti koji vode borbu protiv korupcije, koja se pripisuje režimu predsjednika Aleksandra Vučića.

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme