Globalni izvoz oružja cvjeta: u petogodišnjem periodu 2013-2017. porastao je za deset odsto u odnosu na 2008-2012. To je objavio Institut za mirovne studije SIPRI iz Stokholma. Porast se objašnjava najviše pojačanom nabavkom oružja u Aziji, Okeaniji i na Bliskom istoku.

Izvještaj se odnosi na krupno oružje poput raketnih sistema, aviona, tenkova, a ne obuhvata puške, pištolje i municiju. Takođe, treba reći da brojke prate samo oružje kojim se trguje između različitih zemalja, a ne recimo kada njemačka vojska nabavlja njemačke tenkove.

Masovni izvoz na Bliski istok

Sjedinjene Države i dalje ubjedljivo prednjače sa udjelom od 34 odsto. U ovom periodu su povećale izvoz oružja za četvrtinu i izvozile su u 98 država. Ugovore je najvećim dijelom zaključivala administracija Baraka Obame, čime je došlo do rekordnog američkog izvoza još od kraja devedesetih. „Ti ugovori i ostali koji su potpisani 2017. obezbjeđuju da SAD i narednih godina ostanu najveći svjetski izvoznik oružja", rekla je Od Floran iz SIPRI.

U petogodišnjem periodu koji je ispitivan ruski izvoz je pao za sedam odsto, ali ta zemlja i dalje zauzima drugo mjesto sa udjelom od 22 odsto u svjetskoj trgovini krupnim oružjem.

Na trećem mjestu je Francuska, a onda slijedi Njemačka koja je smanjila izvoz za 14 odsto. Najveći kupci njemačkog izvoza su Južna Koreja (14 odsto), Grčka (11) i Izrael (8,7). Prema računici SIPRI, zvanični Berlin je u ovom periodu odobrio dvostruko više izvoza u zemlje Bliskog istoka nego u prethodnom petogodišnjem periodu.

Pri tome je većina bliskoistočnih zemalja u posljednje vrijeme bila upletena u ratove i oružane sukobe, ukazuje Piter Vezeman iz stokholmskog instituta. Uprkos političkim debatama na Zapadu o tome da li treba izvoziti zemljama koje su u ratu, „SAD i evropske države ostaju glavni izvoznici" u taj region.

Kina više proizvodi sama

Najveći uvoznik oružja ostaje Indija, koja kupuje 12 odsto ukupne količine. SIPRI u analizi to objašnjava decenijskim tenzijama između Indije i Pakistana odnosno Kine, te činjenicom da Indija i dalje nije u stanju da sama proizvodi moderno oružje.

Drugi najveći uvoznik je Saudijska Arabija, koja je utrostručila nabavke, a slijede Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. Pri tome je Kina smanjila uvoz za petinu jer proizvodi sve više domaćeg oružja. Usljed toga je izvoz iz Kine porastao za 38 odsto, a najveću količinu tog oružja kupuju Pakistan, Alžir i Bangladeš.

Evropske države su uvozile 22 odsto manje u posmatranom periodu. Prema analizi stručnjaka, očekuje se novi porast zbog tenzija sa Rusijom. Tako su prošle godine već sklopljeni ugovori za raketne odbrambene sisteme koji će stići narednih godina. Potpisani su i ugovori za borbene avione sa američkim firmama.

nr/dpa/SIPRI

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android