„Evropska komisija naredne godone vidi nove šanse za približavanja Zapadnog Balkana EU", piše austrijski list „Wiener Zeitung" i dodaje: „ Entuzijazam također može sadržavati nešto što je uznemirujuće.  Slaba je korist od samog oduševljenja ako se riječi ne pretvore u djela. Sa ovakvim stanjem je na Zapadnom Balkanu suočen komesar za proširenje EU Johannes Hahn koji je prilikom nedavne posjete Albaniji rekao da zemlje regiona moraju raditi na daljim reformama i da se ne smiju odmarati na lovorikama."

„Činjenica je da su izgledi Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, zemalja od kojih neke imaju status kandidata, za članstvo u EU bolji nego prije godinu i po dana. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je u govoru pred Evropskim parlamentom istakao evropske perspektive Zapadnog Balkana. Osim toga, čak se pominje i mogući datum proširenja: 2025. godina. Ipak, Hahn kaže da balkanske zemlje ne mogu samo čekati. Radi se o procesu u kojem zemlje, koje teže članstvu u EU, svojim reformskim naporima moraju dati doprinos.  Hahn je u razgovoru sa novinarima u Tirani rekao da "još nije odlučeno koje će prve države biti primljene u EU iako su neke već počele pristupne pregovore".

„Kada je riječ o procesu približavanja, zemlje su na različitim stadijima. Dok EU sa Srbijom i Crnom Gorom već vodi pristupne pregovore, Makedonija i Albanija su dobile status kandidata. BiH je od toga udaljena, a Kosovo još udaljenije. „Naredne dvije godine će biti dobre za proširenje", upozorava Hahn. EU u 2018. godini prvo predsjedava Bugarska, kasnije Austrija nakon koje slijedi Rumunija. Sve tri zemlje se zalažu za ulazak Zapadnog Balkana u EU. U maju bi se u Sofiji trebala održati velika konferencija o toj temi, a u februaru bi Evropska komisija trebala predstaviti strategiju za Zapadni Balkan. Hahn također smatra da je istovremeno neophodno unutar EU objasniti značaj proširenja. Trenutno je potrebno nekoliko godina kako bi se prevladala skepsa o proširenju EU koja dominira prije svega kod zapadnoevropskih zemalja. S druge strane, zemlje kandidati su spremne za članstvo u EU, ali njene članice nisu", piše „Wiener Zeitung".

Pomoć Bosni i Hercegovini

List „Südkurier" se u današnjem broju bavi  Njemicom Ulrike Blatter koja se i 22. godien nakon rata, kako kaže „osjeća odgovornom za ljude na Balkanu".  List podsjeća da je Blatterova za vrijeme rata u BiH boravila kao ljekarka i da danas u okviru  humanitarne organizacije „Awo-Bosnienhilfe" pomaže regionu u kojem krize 90-tih godina još uvijek nisu prevaziđene.

Ulrike je zajedno sa mužem Joahimom iz Njemačke biciklom putovala do BiH i tamo, kako kaže, u razgovoru s ljudima stekla utisak koji daje nadu za optimizam. Blatterove su u Sarajevo dočekali, kako kaže: mladi, dvije televizijske ekipe, a ugostila ih je i njemačka ambasada. „Mnogo smo doživjeli i naša akcija još nije završena", izjavila je Ulrike Blatter koja s mužem više od 20 godina prati projekte koji mladima trebaju omogućiti budućnost. Ono što je posebno kod projekta je da se posao prebacuje na mlade koji se kroz udruženje dobrovoljno obučavaju i koji će stečenu praksu primijeniti u praksi prilikom prvog zapošljavanja. Na taj način se u zemlji, u kojoj je veliki broj mladih nezaposlen, želi zaustaviti sve veći odlazak u inostranstvo. „Mi također pokazujemo da multietnički projekti omogućavaju suživot", kaže Blatterova.