Od srpnja prošle godine Europska središnja banka (ESB) se uhvatila u koštac s inflacijom. Od srpnja 2022. ESB je šest puta zaredom povećavao referentnu kamatnu stopu – posljednji put u ožujku ove godine za 0,5 posto. Danas (4.5.) bi se moglo dogoditi povećanje kamatne stope broj 7.

Ali koliko daleko će čuvari monetarne unije pod vodstvom šefice ESB-a Christine Lagarde ovaj put ići?

Mali (po)rast?

Iako su u posljednje vrijeme neki članovi Upravnog vijeća ESB-a u više navrata pokušali javno forsirati ideju o novom, znatnijem porastu referentne kamatne stope od 0,5 posto, većina stručnjaka za danas očekuje manji porast – od 0,25 posto. Referentna kamatna stopa za refinanciranje banaka će vjerojatno porasti na 3,75%. Ta stopa definira visinu kamatne stope po kojoj banke posuđuju od ESB-a novac na duži rok – znači na barem tjedan dana.

Iako je u medijima u fokusu kamatna stopa za refinanciranje banaka, za štediše je puno važnija visina kamata na depozite. Od ožujka ona iznosi 3,0% - a danas bi mogla porasti na 3,25%. To je kamatna stopa po kojoj banke kod ESB-a do idućeg poslovnog dana mogu kratkoročno „parkirati" višak likvidnih sredstava. I ta je kamatna stopa važna za štediše jer je ona svojevrsni „benchmark" za ono što građani dobiju na svoje neoročene depozite kod banke. 

Koliko se dobije za neoročenu štednju?

Prije nekoliko tjedana ING banka je svojim mušterijama ponudila 3,0% na neoročene depozite u roku od šest mjeseci od otvaranja računa – i tako izvršila znatan pritisak na konkurenciju. U međuvremenu su i drugi ponuđači slijedili taj primjer. ING banka je, po navodima frankfurtskog financijskog konzultanta FMH, trenutno na trećem mjestu po tržišnom udjelu među bankama za koje vrijede njemačka proširena pravila o osiguravanju depozita. Naime, uz zakonski propisano pravilo da je do 100.000 eura u svakom slučaju sigurno, njemačke banke se dragovoljno obvezuju i na jamčenje sigurnosti depozita koji su i veći od 100.000 eura po računu.

A to treće mjesto ING dijeli s još dva tržišna konkurenta – francuski Consorsbank i španjolski Santander naime svojim novim mušterijama nude također 3,0% na rok od šest mjeseci od polaganja novca na račun. Volkswagen banka nudi 3,1% na neoročene depozite, a na vrhu liste je britanska Barclays s 3,11%.

Očekuje se rast kamata

Ali to vjerojatno nije kraj rasta kamata – stručnjaci poput Maxa Herbsta iz FMH očekuju da će one i dalje rasti: „Tržišni akteri vrh očekuju tijekom ljeta, kada bi ESB mogao kamatnu stopu na depozite povećati na 3,8%." To mišljenje dijele i Commerzbankovi ekonomisti Marco Wagner i Bernd Weidenfeld. Nakon današnjeg (očekivanog) rasta, to bi značilo da bi ESB u idućem razdoblju u dva navrata mogao povećavati kamatne stope i to svaki put za 0,25 postotnih bodova.

Za štediše koji svoj kapital ne ulažu u neoročene depozite, već u dionice, takav kontinuirani restriktivni kurs ESB-a ne bi bio nužno pozitivan. Ako bi čuvari monetarne unije prevođeni šeficom Christine Lagarde nastavili forsirati kurs snažnog rasta kamatnih stopa jače nego što se to do sada očekivalo, to bi onda "moglo povećati pritisak na dionice i druge vrste imovine koje prati i određeni rizik, odnosno otvoriti vrata jednoj snažnijoj korekturi na financijskim tržištima”, naglašava Pierre Veyret, analitičar brokerske kuće ActivTrades.

Tvrdokorna visoka inflacija u eurozoni

Razlog mogućeg dugoročnijeg restriktivnog kursa ESB-a je visoka stopa inflacije u eurozoni. U Europi „nitko ne može ozbiljno tvrditi da je ovdje već dobivena borba protiv inflacije", pojašnjava devizni stručnjak Commerzbanka Ulrich Leuchtmann. „To se ne može činiti u kontekstu podataka o inflaciji.” I doista, potrošačke cijene su u eurozoni u travnju ove godine, po prvim procjenama Europskog ureda za statistiku, porasle za 7,0% u odnosu na isti mjesec prošle godine. 

Temeljna inflacija u eurozoni, dakle inflacija koja isključuje volatilne cijene goriva, energije ili hrane, je doduše po prvi put opala od srpnja prošle godine, i to za 0,1% - ali i dalje iznosi dosta visokih 5,6%. A to alarmira mnoge čuvare monetarne unije: „Temeljna inflacija je prilično stabilna i tvrdokorna, puno tvrdokornija od sveukupne stope inflacije”, kazao je primjerice vicešef ESB-a Luis de Guindos prije tjedan dana na jednoj diskusiji u Grčkoj.

Utjecaj na gospodarstvo

Veliko pitanje glasi: u kojoj mjeri dosadašnja povećanja kamatnih stopa od strane ESB-a uopće djeluju? I što bi ESB još trebao ili morao napraviti? U tom je kontekstu zanimljivo baciti pogled na rezultate nedavne ankete koju je ESB proveo među novčarskim institucijama u Europi. Bankarski instituti su naime u prva tri mjeseca tekuće godine znatno pooštrili svoje standarde dodjele kredita firmama.

Posljedica tih poteza je da je potražnja za poslovnim kreditima opala u mjeri koja nije zabilježena još od vremena velike globalne financijske krize prije 15-tak godina. Za ekonomiste američke banke Morgan Stanley to je još jedan dokaz da restriktivna monetarna politika „zahvaća" privredu u eurozoni: „Tako u akciji izgleda monetarna politika.”

No, u kojoj mjeri se još više mora postrožiti uvjete raspodjele kredita u eurozone da bi se usporilo privredne aktivnosti, a time onda utjecalo na osjetniji pad temeljne inflacije? To je pitanje na koje ni ESB ne može tako lako odgovoriti. Jednostavno zbog činjenice da su, povijesno gledajući ovako visoka stopa inflacije, ali i brzina kojom su čuvari monetarne unije do sada dizali kamatne stope, bez presedana.

Angela Göpfert, ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu