U migrantskoj politici „nije obećao ono što ne može ispuniti", rekao je savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) u razgovoru za Deutsche Welle. „Moj kurs je krajnje oštar, kao takvog ga i se prepoznaje. Od prvog dana donosili smo potrebne odluke kako bismo osigurali da kontrole na granici budu strože i da dođe do odbijanja nedozvoljenih ulazaka."

To što je broj zahtjeva za azil u Njemačkoj pao za 60 posto, za Dobrindta je „veliki uspjeh". „Ilegalna migracija" je već godinama najveći adut za radikalne stranke. No: „Dok migrantski preokret koji je pokrenut ne postane i emocionalno iskustvo u vlastitoj okolini građana, trebat će još malo vremena", kaže Dobrindt. Do sada je desna radikalna oporbena stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prema anketama uglavnom rasla, unatoč „migracijskom zaokretu" vladine koalicije CDU-a i CSU-a sa SPD-om.

Padajući broj tražitelja azila, prema mišljenju stručnjaka za migracije, nije rezultat samo graničnih kontrola i odbijanja nedozvoljenih ulazaka u Njemačku. „Kraj građanskog rata u Siriji i strože kontrole na balkanskoj ruti od Grčke do Austrije također su dovele do pada brojeva", rekla je stručnjakinja za migracije Birgit Glorius s Tehničkog sveučilišta u Chemnitzu za ARD-ov portal tagesschau.de.

Pravo na azil ostaje

Ograničavanje individualnog prava na azil Alexander Dobrindt i dalje odbija: „Ne sudjelujem ni u toj raspravi. Imamo individualno pravo na azil. To ne dovodim u pitanje. Ali dovodim u pitanje zlouporabu. Tu se mora na najbolji mogući način boriti protiv toga."

Migracijski zaokret sada se mora provesti na europskoj razini, kaže ministar unutarnjih poslova. Cilj EU pakta o migracijama, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, među ostalim je pravednije raspoređivanje izbjeglica u Europskoj uniji. Njemačka inzistira da države prvog ulaska dosljednije prihvate tražitelje azila u postupak i da im ne dopuste daljnje putovanje. „Deportacije u te zemlje prvog ulaska često su teško izvedive, to se mora promijeniti", najavio je Dobrindt u razgovoru za DW.

Zajedno s drugim europskim zemljama, ministar unutarnjih poslova želi potražiti partnera u Africi kako bi se uspostavili takozvani „return-hubovi", odnosno područja u koja se mogu deportirati odbijeni tražitelji azila, čak i ako ne dolaze iz te zemlje.

„Postoji niz zemalja koje trenutačno raspravljaju o tome hoće li to zajednički provesti i s kojom partnerskom zemljom. Ali to će u svakom slučaju morati biti neka zemlja na afričkom kontinentu", rekao je Dobrindt za DW.

Dosadašnji pokušaji Italije da postupke azila prebaci u ne-EU zemlju Albaniju propali su zbog pravnih prepreka i visokih troškova. A vlada Ujedinjenog Kraljevstva u međuvremenu je odustala od pokušaja da tražitelje azila deportira u afričku Ruandu. No u kršćansko-demokratskim strankama u Njemačkoj (CDU/CSU) o „ruandskom modelu" se i dalje raspravlja.

Iz Afganistana se prima manje ljudi

Dio migracijskog zaokreta bilo je i to da se programi prihvata za ljude iz Afganistana „što je moguće više" okončaju, kako stoji u vladinom programu. Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt rekao je da bi do kraja godine svi Afganistanci koji imaju „pravovaljanu potvrdu o prihvatu" trebali biti dovedeni u Njemačku. Većina od oko 2000 dosad ovlaštenih čeka na odlazak u Pakistanu.

Do sada je Dobrindt u Njemačku puštao samo one ljude koji su sudskim putem pred upravnim sudovima izborili svoju potvrdu o prihvatu. „To je naslijeđeni problem. To je stari teret iz prošlog saziva, iz prošle vlade", rekao je ministar unutarnjih poslova, prebacujući odgovornost na tzv. semafor-koaliciju socijaldemokrata, Zelenih i liberala.

Semafor-vlada je ljudima koji su u Afganistanu radili za njemačke institucije ili su posebno progonjeni od strane talibanskog režima obećala zaštitu. Dobrindt, međutim, očito ponovno preispituje te pravne obveze koje je semafor-vlada donijela kao obvezujuće.

Dobrindt vidi prijetnju Njemačkoj od Rusije

Savezni ministar unutarnjih poslova u intervjuu za DW polazi od toga da Rusija i druge strane sile žele destabilizirati Njemačku. Osim napada na podatkovne kablove u Baltičkom moru i prijetnje dronovima, Alexander Dobrindt spominje i kibernetičke napade. Oni dijelom dolaze iz Rusije i u porastu su.

„Polazim od toga da ćemo i u sljedećim mjesecima morati računati s pojačanim napadima u području kibernetičkih napada, ali primjerice i u području sigurnosti od dronova te s opažanjima hibridnih prijetnji općenito."

Kontroverznu izjavu Tina Chrupalle, dopredsjednika Rusiji sklonog AfD-a, o NATO savezniku Poljskoj, Alexander Dobrindt nazvao je potpunom besmislicom. „Smatram to besramnim i, iskreno govoreći, prilično odvratnim kada se pokušava takve gluposti ubaciti u društvo."

Chrupalla je u jednom talk-showu rekao da trenutačno ne vidi opasnost za Njemačku od Rusije, te da svaka zemlja može biti opasnost za Njemačku. Na dodatno pitanje misli li time, primjerice, i na Luksemburg, Poljsku ili Finsku, dopredsjednik AfD-a rekao je: „Naravno da i Poljska može biti opasnost za nas".

AfD ne zabraniti, nego „odvladati"

Postupak zabrane AfD-a, čije pojedine dijelova Ured za zaštitu ustavnog poretka karakterizira kao ekstremno desničarske, ministar unutarnjih poslova ponovno je odbio. „U prošlosti sam uvijek vrlo jasno isticao da posao politike mora biti da se AfD-u dobrom politikom odgurne u nevažnost, a ne da se zabranjuje."

„Uzrok dobrim rezultatima AfD-a u ispitivanjima javnog mnijenja je polarizacija društva. Protiv nje se mora djelovati promijenjenom politikom, a ne zabranama stranaka", kaže Dobrindt. U ispitivanju javnog servisa ARD, AfD, koji želi potpuno zaustaviti migraciju, s 26 posto zaostaje samo jedan postotni bod za vladajućom Unijom CDU/CSU-om koji ima 27 posto.