Savezna obavještajna služba Njemačke (BND) bi trebalo da postane efikasniji i operativniji, što je najavio savezni kancelar Fridrih Merc (CDU). On je prošlog septembra, prilikom stupanja na dužnost novog predsjednikaBND-a Martina Jegera, izjavio da želi da BND bude među najboljim obaveštajnim službama na svijetu.

Razlozi za opsežnu reformu su aktuelne krize i ratovi, kao i želja da Njemačka bude manje zavisna od Sjedinjenih Američkih Država.

Njemački obaveštajci ubuduće ne bi trebalo samo da prepoznaju i procjenjuju prijetnje, već i da ih aktivno sprečavaju. Za to je, međutim, potreban novi zakon o BND-u. Na njemu se radi već mjesecima, a nacrti su usaglašavani između Kancleramta, Ministarstva pravde, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova. U proces su rano uključeni i poslanici.

Nije problem sam zakon o BND-u

Prema informacijama NDR-a i WDR-a, usvajanje reforme je trenutno blokirano, a razlog je navodno Aleksander Dobrint (CSU).

On, međutim, navodno nema problem sa samim zakonom o BND-u, već insistira da se reforma BND-a poveže sa reformom zakona o Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka (BfV), odnosno njemačkoj unutrašnjoj obavještajnoj službi.

Obje reforme, koje bi mogle biti najobimnije od osnivanja Savezne Republike Njemačke, trebalo bi da budu sprovedene zajedno. Međutim, pošto izmjena zakona o BfV-u kasni, Dobrint već nedeljama usporava i reformu BND-a.

Prema izvorima iz vlade, Dobrint je interno poručio da neće dati saglasnost za zakon o BND-u ukoliko se oba zakona ne budu razmatrala zajedno.

Strah od slabijih ovlašćenja za BfV

U pregovaračkim krugovima smatraju da se Dobrint plaši da bi Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka mogla dobiti manje nadležnosti nego što je planirano ukoliko se njen zakon ne usvaja zajedno sa reformom BND-a.

Moguće je da bi nakon predstavljanja reforme BND-a u vladi uslijedila burna javna rasprava o novim ovlašćenjima obavještajnih službi. To bi moglo primorati Dobrinta na političke kompromise oko zakona o BfV-u, zbog čega bi planirana proširenja ovlašćenja bila umanjena.

Nerazumijevanje unutar vlade

Prema izvorima iz vlade, Dobrintova blokada izaziva nerazumijevanje kako u Ministarstvu pravde tako i u Uredu kancelara.

Dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovorno za zakon o BfV-u, Kancleramt vodi reformu BND-a. Tamo smatraju da bi zakon o BND-u mogao brzo da bude upućen u proceduru, jer su sporna pitanja uglavnom riješena.

Pored toga, BND-u je zbog pogoršane bezbjednosne situacije hitno potrebna pravna osnova za aktivnije djelovanje. Takođe, presuda Saveznog ustavnog suda nalaže da dio ovlašćenja BND-a mora biti temeljno reformisan do kraja godine.

Ko proglašava „obavještajnu vanrednu situaciju"?

Prema rezultatima istraživanja, pojedina pitanja koja su u početku izazivala sporove u međuvremenu su razjašnjena. Prema tome, očigledno postoji saglasnost da BND treba da dobije operativne sposobnosti, naročito u okviru odbrane zemlje i savezništva u okviru NATO-a. Jedna od spornih tačaka bila je ko bi u konkretnom slučaju mogao da proglasi takozvanu „posebnu obavještajnu situaciju“ (nachrichtendienstliche Sonderlage), koja bi zatim predstavljala osnov za nova ovlašćenja BND-a.

Jedna od spornih tačaka bila je ko bi mogao da proglasi takozvanu „obavještajnu posebnu situaciju“, koja bi bila osnova za nova ovlašćenja BND-a.

Prvobitno je bilo predviđeno da tu odluku donosi Nacionalni savjet bezbjednosti ili savezna vlada. Pošto su s tim povezane i političke odluke, sada se razmatra da tu nadležnost preuzme Nezavisni kontrolni savjet, tijelo koje trenutno uglavnom nadzire internet-prisluškivanje BND-a.

Vlada je prvobitno planirala da zakon o BND-u bude usvojen u kabinetu još u maju. Sada se nada da će se to dogoditi prije ljetnje pauze. Posljednja sjednica Bundestaga prije odmora održava se 10. jula, nakon čega parlament ponovo zasjeda tek u septembru.

Više ovlašćenja i za Službu za zaštitu Ustava

I Savezna služba za zaštitu ustava trebalo bi da dobije novi zakon do početka 2027. godine.

Predviđeno je proširenje ovlašćenja, uključujući aktivnu sajber-odbranu i druge aktivne mjere za sprečavanje opasnosti.

Dobrint je ranije izjavio da želi da Službu za zaštitu Ustava pretvori u „pravu obavještajnu službu sa operativnim sposobnostima".

Planirano je, između ostalog, uvođenje mogućnosti onlajn pretresa računara i mobilnih telefona pomoću tajno instaliranog softvera.

Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe traži mogućnost „aktivne odbrane“, pri kojoj službenici Službe za zaštitu Ustava ne bi samo prikupljali informacije, već bi u određenim slučajevima mogli i sami da sprečavaju opasnosti, što je do sada bilo isključivo u nadležnosti policije.

Jedan primjer su situacije kada strana obavještajna služba dostavi važnu informaciju koju njemačka služba, zbog takozvanog pravila treće strane (Third-Party Rule), ne smije da proslijedi policiji. 

Ipak, unutar SPD-a postoje rezerve prema novom zakonu o Verfassungsschutzu.

Kritičari strahuju da bi se time praktično ukinula tradicionalna podjela između policije i obavještajnih službi, pa njihove nadležnosti više ne bi bile jasno razdvojene.

Za razliku od BND-a, koji djeluje isključivo u inostranstvu, BfV radi unutar Njemačke, pa njegove aktivnosti direktno utiču na ustavom zagarantovana prava građana, čijoj zaštiti je SPD posebno posvećen.

Ministarstvo ćuti o pregovorima

Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova izjavila je da se ministarstvo načelno ne izjašnjava o toku političkih pregovora oko zakonskih prijedloga.

Ona je ukazala na koalicioni sporazum, koji predviđa reformu zakona o saveznim obavještajnim službama radi „jačanja nacionalnog suvereniteta i operativnih sposobnosti njemačkih obavještajnih službi".

U Berlinu pojedini političari smatraju da je upravo Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovorno što zakon o Službi z azaštitu ustavnog poretka nije završen na vrijeme.

Jedan poslanik upoznat sa procesom izjavio je: „Oni su to jednostavno zapostavili. Sada tjeraju sve ostale da čekaju njihovu poštu, koja se vuče k'o puž."