Osvrćući se na činjenicu da je i na u nedjelju (2.10.2016.) održanim općinskim izborima u BiH predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik iza sebe uspio okupiti većinu građana tog entiteta, austrijski list Der Standard piše o Dodikovim "provokacijama", "nepoštivanju" države Bosne i Hercegovine i o njegovoj političkoj karijeri. Napominjući da, uz izliku kako se plaši za vlastitu sigurnost, nije htio doći u Sarajevo na poziv državnog tužiteljstva zbog održavanja nezakonitog referenduma (o obilježavanju Dana RS-a), Standard u svome članku pod naslovom "Dodik: čovjek koji mnoge Srbe drži kao taoce" piše da bi se moglo reći da je Dodik tako htio jednostavno "izbjeći" da ga stigne ruka pravde. 

Dodik kao "svjež povjetarac"

Time Dodik ujedno, piše dalje Standard, ponovno pokazuje da "ne poštuje institucije zajedničke države. 'Mi Srbi od početka nismo htjeli tu Bosnu i Hercegovinu', rekao je jednom u izjavi za list Standard. Dodik zna da iza njega stoji velika većina u Republici Srpskoj, kad govori i djeluje protiv zajedničke države i zajedničkog života. Čovjek koji je rođen 1959. u Laktašima, u blizini granice s Hrvatskom, studirao je u Beogradu na Fakultetu političkih nauka. Nakon rata 1996. godine je sudjelovao u osnivanju tada nove stranke SNSD koja u svom nazivu nosi riječ 'socijaldemokratska', ali koja je 2011. godine isključena iz Socijalističke internacionale zbog njezinog radikalnog nacionalizma. Pritom je Dodik u početku važio kao umjeren političar. Bivša američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright ga je jednom nazvala 'svježim povjetarcem'. Sjedinjene Američke Države su se uzdale u tog velikog, prepredenog muškarca. Međutim, Dodikova karijera pokazuje greške politike Zapada na Balkanu. Prvo ga se uzdignulo, a on se sada ruga svojim mentorima. On glumi najradikalnijeg od svih nacionalista, iako mnogi koji ga poznaju govore da je on jednostavno ciničan i da zna kako se može manipulirati. On provocira i prijeti svim mogućim referendumima koji krše Daytonski mirovni pregovor, on ismijava visokog predstavnika Valentina Inzka, omalovažava i negira zločine koje su od 1992. do 1995. počinili pripadnici srpske vojske u BiH, i glorificira ratne zločince."

Der Standard dodaje da Dodik uspijeva sam sebe prikazati kao čuvara Republike Srpske i tako svaku kritiku njegove politike predstaviti kao "napad na Republiku Srpsku". No, tragika tog populista je, piše dalje ovaj list, "da on uspijeva ne samo svoje pristaše, već i samog sebe uzeti za taoca. Dodo, kako ga mnogi zovu, umnogome podsjeća na Jörga Haidera (preminuli austrijski desni populist, op.a.) - uključujući i optužbe za korupciju."

Tko se u BiH najviše plaši radikalnog islama?

List Kurier se u svome članku o Bosni i Hercegovini osvrće na utjecaj radikalnih snaga na bh. muslimane i na tamošnji "liberalni islam", kako se navodi. "'Umjeren', 'europski', 'sekularan' - to su atributi koji mu se pripisuju. Oko 50 posto Bosanaca i Hercegovaca su muslimani. No, bez glazbe i plesa, bez njihovih sloboda u odijevanju, jelu i piću ni bh. muslimani ne žele živjeti. Međutim, postoji i druga strana islama u BiH koja se može vidjeti u selima poput Ošvi ili Gornje Maoče. 28 takvih zajednica navodno postoji u BiH. U njima selefije, konzervativni muslimani, žive povučeno i - dijelom - sanjaju o kalifatu. I ekstremisti pronalaze skrovište u takvim zajednicama. Iz oba sela su džihadisti otišli u Siriju, odnosno vratili se otamo. 'Teroristička sela' su pod kontrolom, navodi se iz obavještajnih krugova. Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, potvrdio je za Kurier: 180 boraca iz BiH koji su otišli u Siriju su mrtvi, u zatvoru ili se nadziru. No i od jednog drugog fenomena upozoravaju obavještajne službe: investicije iz konzervativno-muslimanskih država, prije svega iz vehabijske Saudijske Arabije ili drugih zemalja Perzijskog zaljeva", piše Kurier.

Podsjećajući da su arapske zemlje nakon rata dosta novca uložile u obnovu džamija i da je Islamska zajednica u BiH opet uložila dosta napora da te džamije vrati pod svoju kontrolu, ovaj austrijski list piše da se u novije vrijeme može primijetiti arapsko ulaganje druge vrste u BiH: "Šeici kupuju čitave predjele i grade čitava turistička naselja, hotele, trgovačke centre - u kojima se, doduše, prodaje roba uobičajenih (zapadnih) brendova, ali u kojima, primjerice, nema alkohola. Ponuda za muslimanske goste kad je pitanju halal-meso ili odijeljene prostorije za muškarce i žene postaje sve veća. No, tu se radi o privatnim poslovima i investicije su puno niže od onih iz europskih zemalja, pojašnjava bh. znanstvenik Amir Duranović. Njegov kolega sa Sveučilišta u Grazu Florian Bieber dodaje da se pritom prije svega radi o tome da se privuče arapski srednji sloj koji sebi ne može priuštiti kuću ili stan u Londonu ili na Ženevskom jezeru, ali ujedno dodaje i da konzervativni islam donosi napetosti."

Ono što bi trebalo zabrinjavati su mladi ljudi u BiH, složni su mnogi, navodi Kurier i prenosi Inzkovu izjavu kako mladi u BiH imaju puno potencijala, ali malo perspektive, te da se to mora promijeniti. List također prenosi Inzkove riječi po pitanju radikalizacije i općinskih izbora u BiH, navodeći: "'Islam, bilo da se radi o radikalnom islamu ili ne, na ovim izborima uopće nije tema.' Inzko pored toga dodaje: 'Znate li tko se u BiH najviše plaši radikalnog islama? Sami muslimani!'", prenosi austrijski Kurier.