To bi trebalo da bude velika pozornica: savezna vlada bi željela da predstavi svoj projekat „strategije nacionalne bezbjednosti" na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sredinom februara. Drugim riječima, tamo gdje se sastaje elita međunarodne bezbjednosne zajednice. Najbolje moguće mjesto za diskusiju o strategiji. No, iz koalicionih krugova se čuje da su „skeptični" da li se to još može vremenski postići.

Postoji nekoliko razloga za to: S jedne strane, partije vladajuće koalicije (SPD, Zeleni i FDP) jednostavno još nisu uspjeli da se dogovore oko svih detalja. S druge strane, savezne pokrajine se žale da njih niko ništa nije pitao u vezi sa izradom strategije. Pri tom su pokrajine te koje se prvenstveno bave pitanjima unutrašnje bezbjednosti.

Da pojasnimo: SPD, Zeleni i FDP su se u koalicionom sporazumu obavezali na formulisanje „strategije nacionalne bezbjednosti" po prvi put u istoriji savezne vlade. Ideja iza toga: jedinstvena spoljna i bezbjednosna politika.

5.000 šljemova za Ukrajinu

Da je Njemačka još daleko od ovoga pokazao je ruski napad na Ukrajinu. Kancelar Olaf Šolc govorio je o „prekretnici" nakon što je rat počeo krajem februara. Činjenica da je ministarka odbrane Kristin Lambreht u početku željela da isporuči samo 5.000 šljemova za podršku Ukrajincima bila je u suprotnosti sa deklaracijama solidarnosti ministarke spoljnih poslova Analene Berbok. Izazov organizovanja neophodne municije pored isporuke oružja mogao bi se uspješnije riješiti da je bilo zajedničkih napora različitih resora - prije svega Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova.

Aktuelni spor oko isporuka tenkova takođe pokazuje da i dalje postoji velika potreba za koordinacijom različitih pozicija u okviru vladajuće koalicije kao i između ministarstava i Kancleramta, što bi se u novom tijelu moglo razriješiti bez velike buke.

Neslaganje i u „Savjetu za nacionalnu bezbjednost"

Pod vođstvom ministarke spoljnih poslova Berbok, ne samo da treba da se razradi nova strategija, već i da se stvori novo tijelo, neka vrsta „Savjeta za nacionalnu bezbjednost" po uzoru na „Savjet za nacionalnu bezbjednost" u SAD. Ali već i sa pitanjem kako bi se ovo tijelo trebalo zvati, postoje sporenja.

Savezna vlada već može da sazove Savezni savjet za bezbjednost - tijelo u kome ministarstva nadležna za bezbjednost donose odluke - posebno o izvozu oružja. Ali s obzirom da ovo tijelo, koje se povremeno sastaje, i nema čak ni svoj sekretarijat, očigledno nije dovoljno za željenu jedinstvenu politiku. Stručnjak CDU za spoljne poslove Roderih Kizeveter već dugo se zalaže za „savjet za nacionalnu bezbjednost". On žali što savezna vlada još nije postigla dogovor. "U budućnosti će morati da se donese nekoliko politički neprijatnih odluka. Zato nam je potrebno tijelo koje razmatra sprovođenje nacionalne strategije nezavisno od vladinih konstelacija i dodatnih troškova", kaže Kizeveter.

Pitanje moći

Nils Šmid, ekspert SPD za spoljnu politiku, upozorava na prevelika očekivanja. Novo tijelo ne čini sve automatski boljim, smatra Šmid. Svakako je moguće udružiti nadležnosti nadležnih ministarstava u novo tijelo. Međutim, odlučujući faktor tada mora biti da ovo novo tijelo ne dobije prevelika ovlašćenja, da ministarstva zadrže svoje nadležnosti i da se ojača koordinaciona funkcija kancelara.

Ako je suditi po SPD-u, novo tijelo mora da se nalazi u Kancleramtu. Zeleni to pak vide sasvim drugačije: strahuju da bi kancelar mogao još više lišiti ovlašćenja Ministarstvo inostranih poslova kada je riječ o pitanjima spoljne politike. Oni stoga žele da novo tijelo smjeste u Ministarstvu inostranih poslova.

Pokrajine su ljute

Kao da već nema dovoljno pitanja za rješavanje na saveznom nivou, sada su bijesne i savezne pokrajine. Berbok je ljetos putovala zemljom i prikupljala ideje od građana u razgovorima u gradskoj skupštini. Armin Šuster, ministar unutrašnjih poslova Saksonije, žali se da ministre unutrašnjih poslova, koji su odgovorni za oko 80 odsto svih pitanja unutrašnje bezbjednosti, ništa nije pitala.

Razgovori o krizi u Kancleramtu

FDP, s druge strane smatra da je „strategija nacionalne bezbjednosti" uvijek imala za cilj da se bavi prvenstveno spoljnom bezbjednošću zemlje, kazao je njen spoljnopolitički portparol Aleksander Graf Lambsdorf. Liberali tvrde da su "Strategiju nacionalne bezbjednosti" pregovarali u koalicionom sporazumu. Prema njihovom mišljenju, više se radi o pitanjima koja se pored Kancleramta tiču i Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva odbrane i Ministarstva za razvoj, ali ne i Konferencije ministara unutrašnjih poslova.

Iza kulisa se sada pregovara o kompromisima. U petak će biti održan sastanak pokrajinskih šefova i saveznog kancelara, na kojem bi trebalo da se stvari izglade.

Istovremeno, o spornim detaljima se pregovara i u saveznoj vladi. Sada je potreban politički dogovor. To znači: Na kraju, ministri i kancelar moraju da se izmire.

Predsjedavajući parlamentarnog kontrolnog odbora Konstantin fon Noc upozorava: „Posljednjih nekoliko mjeseci je još jednom pokazalo da se pitanja unutrašnje i spoljne bezbjednosti sve više prepliću", rekao je političar Zelenih. Zato je važno i ispravno odgovoriti na stare i nove izazove bezbjednosne politike što je brže moguće „strategijom nacionalne bezbjednosti" koja razmatra sve ove oblasti zajedno i obezbjeđuje jasne nadležnosti.

Savezna vlada ima još samo malo vremena da predstavi svoju „strategiju nacionalne bezbjednosti" na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ako se razjasne sva sporna pitanja do početka februara, Parlament bi mogao da se bavi njima tokom nedelje zasjedanja od 6. do 10. februara. Ali, to ni izdaleka još nije gotova stvar.

Mihael Štempfle-ARD/ ss

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu