Federalni ministar finansija Christian Lindner ponovo izaziva previranja u koaliciji. Lider FDP-a je iskoristio dane oko Uskrsa da još jednom ubaci svoje političke zahtjeve u tekuće pregovore o budžetu. Oni se mogu sažeti ovako: Njemačka bi trebala ostvariti ogromne uštede, a idealno bi bilo da uštedi na socijalnim davanjima. Dugoročno gledano, ovo je najbolji način da se pokrije rastuća vojna potrošnja, naveo je on.

Njemački mediji su to prenijeli sljedećim naslovom: "Penzija ili naoružanje?" SPD i Zeleni, koji zajedno sa FDP-om čine vladu, oštro su reagovali. Uostalom, kancelar Olaf Scholz je prije Uskrsa izjavio: "Meni je vrlo jasno – što je bilo i osnova za koalicioni sporazum - da nećemo planirati bilo kakvo pogoršanje u oblasti socijalne države." Vicekancelar iz stranke Zelenih i ministar ekonomije Robert Habeck takođe je dao slične izjave.

Ministar finansija Lindner očekuje prijedloge za štednju do 19. aprila

Međutim, Lindner od svojih zahtjeva ne odustaje. On treba da izradi federalni budžet za 2025. godinu i već je poznato da će nedostajati između 25 i 30 milijardi eura, što je oko 15 posto iznosa koji bi bio potreban za realizaciju političkih planova svih ministarstava. Lindner je sada definisao gornje granice za sva ministarstva i skoro svuda su one znatno niže od onoga što je odobreno 2024. godine. Kaiš treba posebno stegnuti kada je u pitanju razvojna pomoć, ali i u Ministarstvu porodice, te Ministarstvu vanjskih poslova.

Ministarstva bi do 19. aprila trebalo da daju konkretne prijedloge gdje tačno žele da uštede novac - a ministru finansija nije mrsko da ih pri tome savjetuje.

„Zaokret u socijalnoj državi“ je u Njemačkoj jednako neophodan kao i „ekonomski zaokret“, kaže Lindner. S obzirom na dramatično lošu ekonomsku situaciju, ovo poređenje je ravno objavi rata koalicionim partnerima.

Čini se da su slaganja u semaforskoj koaliciji dotrajala

SPD, Zeleni i FDP zajedno vladaju od decembra 2021. a naredni redovni savezni izbori održat će se u septembru 2025. To je još skoro godinu i po dana. Međutim, sve je jači utisak da je koalicija, po stranačkim bojama poznata i kao „Semafor“, već odavno iskoristila svoj potencijal.

U principu, postoje velike razlike između dvije lijeve i jedne ekonomski liberalne stranke. U početku su svi pokušavali to ostaviti po strani i odlučili su se da nađu zajednički jezik. Sebe su doživljavali kao progresivnu koaliciju i nastojali da modernizuju Njemačku. Ali onda je Rusija napala Ukrajinu. Energetska kriza i inflacija pogodile su zemlju, ekonomija je doživjela krah i novca je bilo sve manje.

Stranke su prije izbora najbliže jedna drugoj

Neki od projekata dogovorenih u koalicionom sporazumu su realizovani, drugi su izgubljeni s obzirom na trenutnu situaciju. Koalicija pati od loših rezultata anketa javnog mnijenja; nikada ranije federalna vlada nije bila toliko nepopularna među građanima. Posebno su SPD i FDP daleko ispod nivoa podrške koju su dobili na saveznim izborima.

Evropski parlament će se birati u junu, a u septembru će se održati pokrajinski izbori u tri savezne države. U toj situaciji, same stranke su najbliže jedna drugoj. Christian Lindner je krajem marta rekao novinskoj agenciji dpa da građani na izborima mogu odlučiti "da li treba da bude više države, više duga i većih poreza ili [im je draža] mršava država sa manjim teretom kamata i nižim porezima".

Promjena tona u njemačkoj vladajućoj koaliciji

Ali to sada nije sve što razdvaja semaforsku koaliciju. Mišljenja se već mjesecima razilaze kada je u pitanju isporuka oružja Ukrajini. U tom smislu, Zeleni i FDP su bliži i slažu se o vojnoj podršci, dok SPD, s druge strane, redovno oklijeva kada je u pitanju teško naoružanje. To je bio slučaj sa tenkovima Leopard, a ništa drugačije nije ni sa krstarećim projektilima Taurus.

Dok se točkovi tenkova sada već okreću, Scholz i dalje odbija isporuku Taurusa. "Ja sam kancelar i zbog toga će tako i da bude!", rekao je on u martu. Ali debata se nastavlja uprkos vetu i postaje sve toksičnija.

Tokom posljednje sedmice zasjedanja Bundestaga prije Uskrsa, SPD je koristio riječi poput "zlonamjerno" i "primitivno", pozivajući se na izjave FDP-a. Kancelar koji je iz stranke SPD je izjavio da su argumenti Zelenih i FDP-a "sramni" i "smiješni".

FDP s druge strane je optužio vođu Kluba poslanika SPD-a da želi da napusti Ukrajinu i ponovo se približi Rusiji jer je govorio o "zamrzavanju" rata. Dok je on govorio u Bundestagu, ministrica vanjskih poslova iz stranke Zelenih odmahivala je glavom kako bi svi mogli vidjeti. Vodeće ličnosti FDP-a u konačnici su glasale u Bundestagu za prijedlog opozicije za isporuku Taurusa i time protiv kancelarovog veta.

Na novim izborima svi bi bili gubitnici

U ovoj situaciji činjenica da se Scholz i dalje oslanja na semafor-koaliciju gotovo da zvuči kao bajka. „I dalje ima nešto u tome da se držimo skupa", rekao je on na proslavi godišnjice SPD-a. On se nada da se "duh cijele vlade može ponovo rasplamsati", a kada postoje “različita mišljenja”, onda im se samo mora pronaći zajednički imenitelj.

Može li ovo biti više od obične želje? Malo je vjerovatno da će se koalicija prijevremeno raspasti i da će doći do novih izbora. SPD bi rizikovao da izgubi Ured kancelara, a FDP bi morao da strahuje hoće li ponovo ući u Bundestag. Vjerovatnije je da će sve tri stranke nastaviti po starom: da se svađaju i nekako pokušavaju izoštriti vlastite profile.

Bude se sjećanja na SPD kao „partiju mira“

Za SPD to znači razmišljanje o svojoj tradiciji mirovne stranke. Kada je tadašnji kancelar Gerhard Schröder odbio njemačko učešće u ratu u Iraku 2002. godine, stanovništvo ga je jako dobro prihvatilo. SPD je kasnije pobijedio na saveznim izborima iako se već smatralo da su izgubljeni.

Paralela sa trenutnom situacijom? Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da ne treba isključiti slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, Olaf Scholz je požurio da izjavi da nikada neće poslati vojnike Bundeswehra u Ukrajinu.

SPD ipak nije tako jedinstven kao što se čini?

Tamo gdje ga drugi optužuju za kolebljivost, pa čak i kukavičluk, kancelar govori o razboritosti, i sebe vidi u skladu sa većinom građana. Iako podržavaju isporuke oružja Ukrajini, istovremeno se boje da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat.

Međutim, zapaljivo pismo pet istoričara Izvršnom odboru SPD-a podiže sumnju na činjenicu da je kancelarova neodlučnost u stranci neosporiva. U pismu profesori, svi članovi SPD-a, optužuju kancelara za nedostatak „nedvosmislene solidarnosti" sa Ukrajinom. Izjava o "zamrzavanju" rata bila je "fatalna", a tvrdnje SPD-a su "u više navrata bila proizvoljna, pogrešna i često činjenično netačna", navodi se između ostalog u pismu.

Profesori, uključujući i poznatog naučnika Heinricha-Augusta Winklera, dolaze do zaključka koji je jednak šamaru upućenom direktno Olafu Scholzu: „Kada kancelar i partijsko rukovodstvo povuku crvene linije ne za Rusiju, već isključivo za njemačku politiku, oni slabe njemačku sigurnosnu politiku i idu na ruku Rusiji."

Članak je originalno objavljen na njemačkom jeziku.