Gost iz New Yorka, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, obratio se šefovima država i vlada Europske unije dramatičnim riječima: „Blizu smo točke od koje više neće biti moguće postići cilj 1,5 stupanj. Zato nam je potrebno energično djelovanje." Guterres se pozvao na međunarodni sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj i to prije godine 2030.

Ovog tjedna su Međunarodni panel o klimatskim promjenama pri UN-u (IPCC), kao i međunarodna Konferencija o vodi prognozirali brzo pogoršanje situacije. „Računamo na to da EU predvodi nužne procese promjena, kako bismo se opet usmjerili na cilj do 2030.” Guterres je zahtijevao brzo jačanje napora na zaštiti klime. EU ima deklarirani cilj da njegovo gospodarstvo do 2050. postane klimatski neutralno. Guterres kaže da će to biti prekasno i da se mora dogoditi desetljećima ranije.

Njemački spor s Bruxellesom oko registracije novih automobila koji bi od 2035. vozili na „klimatski neutralan pogon" izgleda kao sitnica u usporedbi s globalnim problemima. To neće biti ni tema na ovoj razini. Njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da se razgovori s Europskom komisijom o odredbama na ovom području već dobro odvijaju.  

UN i EU jedinstveni

Šefovi država i vlada zemalja Europske unije reagirali su blagonaklono na Guterresove zahtjeve. EU je ukazao na brojne zakone o zaštiti klime koje je usvojio. Ali, samit u Bruxellesu nije promijenio ciljeve Europske unije – do 2035. će se emisija ugljičnog dioksida smanjiti za 55 posto, da bi se nulta emisija dostigla 2050. Jedan diplomat je Guterresov apel nazvao „važnim impulsom" za raspravu unutar Unije.

Predstavnici Europske unije i prvi čovjek Ujedinjenih naroda složni su u procjeni globalne situacije. Klimatska kriza, posljedice ruske invazije na Ukrajinu, posljedice pandemije i rastuće cijene na svjetskom tržištu mogu imati fatalne posljedice za siromašniji dio čovječanstva. „Glad i siromaštvo će porasti", rekao je Guterres.

Okupljeni šefovi država i vlada EU-a pozdravili su činjenicu da je Guterresu uspjelo isposlovati sporazum između Ukrajine i Rusije o izvozu žita.

Streljivo za Ukrajinu

Video-uključenje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog donijelo je opis situacije u Ukrajini za vrijeme ruske agresije. Šefovi država i vlada su odobrili plan da se Ukrajini ove godine isporuči milijun granata i da za to EU izdvoji dvije milijarde eura.

Povjerenik europske unije za vanjske poslove Josep Borrell rekao je da će zemlje-članice isprazniti svoja skladišta i dobiti od Europske unije obeštećenje za to. Dodao je da su se šefovi država i vlada EU-a na samitu dogovorili da zajedno naruče nove količine streljiva od vojne industrije, čime će industrija dobiti jamstva za proširenje postrojenja. Osim toga, cijene topničkog streljiva koje su se prošle godine udvostručile morale bi biti obuzdane.

„Ako uvedemo zajedničku nabavu, vojna industrija zaista može udvostručiti svoju proizvodnju, što se do sada nije dogodilo", rekla je estonska predsjednica vlade Kaja Kallas, velika zagovornica isporuke streljiva Ukrajini. 

Međutim, ukrajinske potrebe su mnogo veće od milijun granata koliko je obećao EU. Ukrajinsko Ministarstvo obrane je navelo da se dnevno ispali 7.000 granata kalibra 155 milimetara. Godišnje je to 2,5 milijuna granata. I to samo za taj kalibar. Tenkovska streljivo, protuzrakoplovni topovi i haubice nisu uračunati.

Stručnjaci upozoravaju da je povećanje proizvodnje ograničeno nedovoljnim količinama baruta i eksploziva TNT. Trenutno se uvoze iz Južne Koreje. Estonska predsjednica vlade je izjavila: „Presudna je brza isporuka streljiva Ukrajini, jer bi to moglo donijeti prekretnicu u ratu." Ukrajina veliku količinu streljiva dobiva i od Sjedinjenih Američkih Država.

Vjerojatno je ukrajinski predsjednik Zelenski ponovio svoje zahtjeve da se Ukrajini isporuče borbeni zrakoplovi i rakete velikog dometa. Do sada je Europska unija u tom pogledu suzdržana. Poljska je obećala isporuku nekoliko zrakoplova, a Njemačka je još uvijek suzdržana.

Jedan se izdvaja

Njemački kancelar Olaf Scholz je pohvalio suradnju Europljana u politici prema Ukrajini. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je još jednom naglasio obvezu Europske unije da pomogne Ukrajini kao pristupnom kandidatu i to toliko dugo koliko je nužno. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban se usprotivio isporukama streljiva u Ukrajinu. Orban smatra da će to samo produžiti rat, ali Mađarska nije uložila veto. Mađarski premijer je na Twitteru uputio populističku poruku: „Ni doseljavanje, ni gender-politika, ni rat."

Pored vanjskopolitičkih tema na dnevnom redu je i gospodarstvo – inflacija, visoke cijene energenata, nedostaci u lancima opskrbe. Šefovi država i vlada razgovarali su o načinima smanjivanja ovisnosti europskih ekonomija od Kine, kako bi se smanjila osjetljivost na vanjske ekonomske šokove. U to bi pripadala i reforma tržišta električne energije, ali ona je još uvijek sporna.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu