U Njemačkoj se smanjuje rizik od razvoja raka. To su dobre vijesti. Ali, ovaj razvoj takođe čini jednu diskrepancu posebno jasnom: ovaj trend mnogo je izraženiji u socijalno bolje razvijenim regionima nego drugdje, piše tim koji predvodi Lina Jansen iz Njemačkog centra za istraživanje raka (DKFZ) u „International Journal of Cancer".

- pročitajte još: Rak gušterače: Može li pomoći mRNA-cjepivo?

U svojoj studiji istraživači su ispitali podatke 48 miliona stanovnika u osam njemačkih saveznih pokrajina i uporedili dijagnoze raka između 2007. i 2018. godine. Rezultat: društvena nejednakost sve više utiče na stopu novih slučajeva raka u Njemačkoj.

Rak i društvena nejednakost: trend jasan

Istraživači su prvo klasifikovali sve regione uključene u studiju u jednu od pet grupa koristeći socio-ekonomski indeks, koji je između ostalog uključivao prihod, stopu zaposlenosti i obrazovanje.

Otkriveno je da je manje ljudi oboljelo od raka u posmatranom periodu – u svih pet grupa. Međutim, ovaj pad stope incidencije bio je mnogo manje izražen u siromašnim regionima nego u bogatim. Naučnici su to primijetili kako za rak uopšte, tako i za rak debelog crijeva i pluća posebno kod muškaraca.

Pored toga, istraživači su otkrili da se nejednakost povećala tokom perioda posmatranja: dok su 2007. godine muškarci u socio-ekonomski najnepovoljnijim regionima imali sedam odsto veću stopu incidencije raka nego muškarci u najmanje ugroženim regionima, ova brojka je porasla na 23 procenta u 2018. godini. Kod žena je razlika porasla sa sedam odsto u 2007. na 20 odsto u 2018. godini.

Koji faktori izazivaju društvenu nejednakost?

U cilju borbe protiv ove nejednakosti, važno je znati šta karakteriše socio-ekonomski najslabije regione.

Zanimljivo je da, dok su medicinska njega i infrastruktura bili relativno konzistentni, pojedinačni faktori kao što su nezaposlenost, udio ljudi koji su na socijalnoj pomoći ili stopa napuštanja škole odigrali su bitnu ulogu u razvoju raka i doveli do velikih razlika. „Čini se da društveni faktori igraju mnogo veću ulogu od opšte infrastrukture", naglašava Lina Jansen iz Epidemiološkog registra raka Baden-Virtemberg pri DKFZ-u.

- pročitajte još: Pseći nos otkriva rak?

Prema istraživačima, različita raširenost faktora, koji povećavaju rizik od raka u zavisnosti od stila života, takođe značajno doprinosi društvenoj nejednakosti po pitanju oboljevanja od raka. Tipično, postoji socio-ekonomski gradijent u učestalosti upotrebe duvana, nedostatka vježbanja ili pretjerane gojaznosti.

 

Rak se često može spriječiti

„Između 30 i 50 odsto karcinoma se može izbjeći zdravim načinom života, kao što je nekonzumiranje duvana i mjerama javnog zdravlja kao što su vakcinacije protiv infekcija koje izazivaju rak", upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Prevencija je najisplativija dugoročna strategija za borbu protiv raka.

Pored duvana, SZO kao faktore rizika za rak navodi i konzumaciju alkohola, nezdravu ishranu, nedostatak vježbanja i zagađenje vazduha.

- pročitajte još: Sport kao lijek u borbi protiv raka

Lina Jansen iz DKFZ takođe naglašava potencijal prevencije: „Naši rezultati još jednom pokazuju da ćemo u budućnosti morati da uložimo posebne napore kako bi svi ljudi imali jednaku korist od preporuka za zdrav način života i od ranog otkrivanja raka – bez obzira na njihov poštanski broj“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu