Produžetak mandata glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu za još jednu godinu nema mnogo veze s njegovom prikladnošću ili vlastitim željama. Ovaj produžetak je bio najjednostavnije rješenje za 30 vlada zemalja NATO-a jer se, unatoč mjesecima potrage, nisu uspjele dogovoriti oko nasljednika na čelu saveza. Na sastanku NATO-a u Bruxellesu u junu, njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da bi, ako se ne pojavi takvo rješenje, bilo najbolje držati se oprobanog. Sam Jens Stoltenberg, koji se od 2014. kao šef NATO-a morao nositi s brojnim krizama, nedavno je izjavio: "Ne tražim produženje".

Zašto još godinu dana?

No do toga je sada došlo jer nema alternative. U utorak je 64-godišnji Stoltenberg na Twitteru napisao da se osjeća počašćenim.

Trezvenog Norvežanina vjerojatno su ubijedile riječi pohvale prije svega iz SAD-a, koje su hvalile njegovo vodstvo. Čestitke su odmah stigle i od ukrajinske vlade. Tokom ruskog rata protiv Ukrajine, Jens Stoltenberg se nije umorio od zalaganja za pomoć Kijevu, za opskrbu oružjem i vojnom opremom "toliko dugo koliko je neophodno". Mnogi NATO saveznici ionako nisu smatrali da je dobra ideja promijeniti vodstvo NATO-a usred rata. I Stoltenberg bi trebao ostati koliko je neophodno.

Bivši norveški premijer zapravo je imao druge planove. Htio je napustiti posao u Bruxellesu 2022. kako bi preuzeo unosno mjesto šefa središnje banke u svojoj zemlji. Dao se nagovoriti da mandat produži do ljeta 2023. jer ni tada NATO zemlje očito nisu mogle magičnim štapom iz šešira izvući kandidata za nasljednika.

Što je Stoltenberg postigao?

Jens Stoltenberg pridružio se NATO-u 2014. Već tada su Rusija i Ukrajina označile njegov prvi mandat. Rusija je upravo nezakonito anektirala Krim i okupirala dijelove istočne Ukrajine s lojalnim pobunjenicima. Tada je Stoltenberg još uvijek želio ostvariti "konstruktivne odnose s Rusijom". Gotovo deset godina kasnije to više nije slučaj. Odbrana od ruske prijetnje na istočnom krilu NATO-a sada je glavni zadatak. 

Diplomati u sjedištu NATO-a hvale Stoltenberga kao uspješnog posrednika i graditelja mostova u upravljanju unutarnjim sukobima u NATO-u. Preživio je dijagnozu iz Francuske da je NATO moždano mrtav, kao i želju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za ukidanjem. Godinama je trčao za vladama, koje nisu ispunjavale dogovoreno, uključujući i njemačkom. Stoltenberg je pritiskao i upozoravao da vlade stvarno moraju održati svoja obećanja da će izdvojiti dva posto bruto nacionalnog proizvoda na odbranu.

Ruska invazija potom je sve promijenila. Ona je dala novi smisao NATO-u i enormno povećao moral kada je riječ o plaćanju, potvrdio je i sam Norvežanin. Bila je to prekretnica i za rad glavnog sekretara NATO-a, kojem je sada mandat produžen drugi put.

Postoji li treće produženje?

U oktobru 2024. bi trebao biti konačni kraj. Jens Stoltenberg ipak će sljedeće godine u Washingtonu organizirati summit u povodu 75. rođendana NATO-a. Europske članice NATO-a sada imaju još godinu dana za dogovor o nasljedniku. Kruže glasine da su među mogućim kandidatima estonska premijerka Kaja Kallas, danska premijerka Mette Frederiksen, nizozemski premijer Mark Rutte, a možda uskoro i španjolski premijer Pedro Sanchez, ako izgubi na prijevremenim izborima krajem jula. Europljani tradicionalno daju glavnog sekretara, dok vodeća NATO sila, SAD, imenuje vrhovnog vojnog zapovjednika.

U oktobru 2024., nakon deset godina, Jens Stoltenberg će završit drugi najduži mandat glavnog tajnika NATO-a. Nizozemac Joseph Luns, koji je vodio NATO kroz "Hladni rat" 13 godina od 1971. do 1984., ostaje rekorder.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu