Božić je već kucao na vrata kada je nakon posljednjih izbora formirana Vlada Njemačke. Pregovori o novom kabinetu mogu da potraju sedmicama - 2013. su pregovori trajali tačno 86 dana. Jer, na kraju krajeva bi partije, sa toliko različitim programima, morale da se približe jedna drugoj dok se konačno ne postigne program same vlade. A to može da potraje.

I u ovom slučaju bi pregovori mogli da potraju, jer CDU/CSU, Zeleni i FDP se u nekim tačkama znatno razlikuju. Hoće li stoga prvo doći sveti Nikola ili prva tzv. Jamajka koalicija na saveznom nivou? To je još uvijek nepoznanica. No, sve tri partije su već i prije prve runde pregovora signalizirale spremnost na kompromis. Za Angelu Merkel je najvažnije da se formira stabilna vlada pod njenim rukovodstvom. Ako ovaj eksperiment pak brzo padne u vodu onda bi sve oči bile uprte u SPD. Od ove partije bi se onda zahtijevalo da preispita još jednom svoje NE još jednoj tzv. velikoj koaliciji.

Najkasnije 30 dana nakon izbora

Dok bi koalicioni pregovori mogli da se otegnu, novoizabrani saziv Bundestaga ubrzo počinje s radom. Već ovog utorka su održane prve sjednice poslaničkih klubova. Najkasnije 30 dana nakon izbora, barem je tako po Ustavu Njemačke, morao bi biti konstituisan novi saziv Bundestaga. Dakle, najkasnije 24. oktobra.

A do tada ostaje na vlasti dosadašnja vlada. Doduše, može se dogoditi da novi saziv Bundestaga ne izabere odmah novog kancelara ili kancelarku, ako koalicioni pregovori još ne budu okončani. U tom slučaju će predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer zamoliti kancelarku Angelu Merkel i njen kabinet da ostanu u službi do izbora nove vlade.

Bundestag nikada nije bio veći

Bundestag sa 709 poslanika će biti najveći u istoriji Savezne Republike Njemačke. Do sada je u Bundestagu bilo 630 poslanika. Razlog je komplikovani njemački izborni sistem, koji predviđa izjednačavanje i prelazne mandate. Dosadašnji predsjednik Bundestaga, Norbert Lamaert je zahtijevao ograničenje na 630 poslanika, ali nije uspio to da progura. Sada mora da se razjasni gdje će u plenumu sjediti šest poslaničkih klubova. Još uvijek nije odlučeno da li će desno-populistička partija AfD sjediti na desnom krilu Bundestaga, kako je to zamislio Lamert. Tu su od 1949. sjedili poslanici FDP-a.

U novom sazivu Bundestaga će sada sjediti i 94 poslanika Alternative za Njemačku. Još i prije izbora je predviđeni ulazak AfD-a u Bundestag uzburkao duhove: kada je postalo jasno da će najstariji član Bundestaga biti zapravo kandidat AfD-a, parlament je na prečac promijenio pravilnik. 

Najstariji poslanik je do sada imao privilegiju da predsejdava konstitutivnoj sjednici novoizabranog Bundestaga, na kojoj se bira predsjednik parlamenta i njegov zamjenik. Prema starom pravilniku ovu bi dužnost imao političar Alternative za Njemačku koji je rođen 1940, Vilhelm fon Gotberg. Tako da je Bundestag u junu promijenio ovo pravilo i umjesto da to bude najstariji poslanik, usvojena je odluka da to bude poslanik najstariji po poslaničkom stažu. U suprotnom je postojala opasnost da sjednicu vodi "novoizabrani poslanik koji nema nikakvog iskustva".

A to se sada neće dogoditi jer će predsjedavanje konstitutivnoj sjednici, prema novim pravilima, preuzeti izuzetno iskusni parlamentarac, 75-godišnji Volfgang Šojble (CDU), koji je već 45 godina u Bundestagu i koji je u njegovom izbornom okrugu, u Ofenburgu, ponovo osvojio direktan mandat.

Vodeći kandidat AfD-a, Aleksandar Gauland optužio je druge partije da su iz "straha od AfD-a" pribjegli trikovima. Još se ne zna da li će Poslanički klub AfD-a predstaviti jednog potpredsjednika Bundestaga, kao i u kojim odborima će preuzeti predsjedavanje. Prema parlamentarnoj tradiciji najjači poslanički klub, dakle CDU/CSU, ima pravo da nominuje kandidatkinju ili kandidata za mjesto predsjednika parlamenta.

Bundestag bira saveznog/u kancelara/ku

Najvažniji čin novog saziva Bundestaga je izbor novog kancelara ili kancelarke. On ili ona će biti izabran/a na prijedlog predsjednika Njemačke bez prethodne rasprave i tajnim glasanjem. Za uspješan izbor potrebna je apsolutna većina poslaničkih glasova tzv. "kancelarska većina". Do sada su svi kancelari, ali i kancelarka Merkel u sva tri njena prethodan mandata, izabrani u prvom krugu.

Ako se to ne dogodi, onda se po Ustavu Njemačke predviđa drugi izborni krug za 14 dana, a pred moguće nove izbore postaviti još jednu prepreku: na posljednjem glasanju može da bude izabran onaj ko ima više glasova. Ako broj glasova bude manji od većine poslanika u Bundestagu, onda odlučuje savezni predsjednik da li će imenovati izabranog kancelara/ku ili raspustiti Bundestag.

No, da će do toga doći prilično je nevjerovatno. Ali je sigurno to da formiranje vlade neće biti nimalo jednostavno. Partije će prvo morati interno da postignu dogovor o pregovaračkim timovima i pregovaračkim linijama i - s obzirom na ogromno medijsko interesovanje - pronađu mjesto na kojem će to moći obaviti bez ometanja. Prije četiri godine su to bile prostorije Parlamentarnog društva koje su sa Rajhstagom povezane podzemnim tunelom. Tamo su prvo razgovarali CDU/CSU i Zeleni, ali nisu došli ni do kakvog dogovora. Na kraju je došlo do formiranja tzv. velike koalicije sa SPD-om.