Već mjesecima se u istočnom libijskom gradu Bengaziju vode borbe između suprotstavljenih paravojnih formacija - među kojima su i islamisti - i samoproklamovane libijske armije pod rukovodstvom odmetnutog generala Kalifa Haftara. A spirala nasilja je izgleda posljednjih dana dostigla vrhunac. Ubijeno je najmanje 17 ljudi.

Prošlo je šest mjeseci otkako je general Kalifa Haftar objavio rat islamistima. I od tada on i njegovi ljudi pokušavaju da protjeraju islamiste iz zemlje. Haftar i njegove snage se bore jer žele da budu jedina legitimna sila u zemlji. "Ali, njihovi protivnici su u najmanju ruku isto toliko jaki", kaže Ziad Akl iz Al Ahram centra za političke i strategijske studije u Kairu.

Haftar je uz to za utorak (21.10.) najavio odlučujuću bitku. On želi da sa svojim jedinicama ponovo osvoji "ulice grada", a njegovi ljudi su spremni da "postignu najvažniji cilj - da oslobode Bengazi". Libijske vazduhoplovne snage bi trebalo da mu daju podršku.

Bengazi u rukama islamista

Prema pisanju internet portala Al Vasat, Haftarove jedinice su uspješno odbranile dva uporišta od napada radikalnih islamista Ansar al Šarije. Islamistička paravojska je ove informacije demantovala. A grad izgleda da je još uvijek čvrsto u njihovim rukama.

Oružani sukobi u međuvremenu se nastavljaju kako na istoku tako i na zapadu zemlje. I sve se to događa, bez obzira što su Ujedinjene nacije pozvale sve sukobljene frakcije na primirje. "Međunarodna zajednica ne može da toleriše dalje prolivanje krvi", kazao je generalni sekretar UN Ban Ki Mun tokom iznenadne posjete Tripoliju prije nekoliko dana. "Ako uskoro ne dođe do održivog mira, san o boljem životu će ostati samo san."

Na vidiku je 'neuspjela država'

Tri godine nakon svrgavanja i ubistva dugogodišnjeg vladara Libije, Muamera el Gadafija situacija u zemlji se ne smiruje - već naprotiv sve tone u haos i nasilje. U zemlji de facto postoje dva parlamenta i dvije vlade.

Prelazni premijer Abdulah al Thini i novoizabrani parlament od početka avgusta sjednice iz bezbjednosnih razloga održavaju u istočnom libijskom gradu Tobruku. Ali, taj parlament ne priznaju svi. Grad koji se nalazi na egipatskoj granici je pod zaštitom Hafterovih trupa. Tako da ne čudi zašto izabrani poslanici iz redova islamista ne prisustvuju sjednicama. Oni bojkotuju novi parlament u Tobruku i ostaju u glavnom libijskom gradu - Tripoliju; a izabrali su i svog premijera, Omara al Hasija. No, međunarodna zajednica je na strani parlamenta u Tobruku.

Zabrinutost je ogromna da će se Libija raspasti na dva tabora. Na jednoj strani je "Operacija u praskozorje" - sačinjena od paravojnih formacija iz Misrate, islamističkih grupa, među kojima je i Ansar al Šarija, i drugih konzervativnih snaga Muslimanskog bratstva.

Nasuprot njima su oni koji su uz generala Kalifa Haftara, koji je osnovao savez sastavljen od paravojnih Cintan jedinica i nekadašnjih Gadafijevih boraca koji su sebe nazvali "Operacija čast". "Ono što sada vidimo", kaže libijski ekspert Ziad Aki, "jesu borbe naoružanih grupa za svoje mjesto u novoj Libiji".

Miješanje iz inostranstva

U međuvremenu se u libijsko pitanje miješa i inostrani faktor. Dok Katar podržava islamiste, od nedavno se spekuliše i o egipatskoj podršci libijskom generalu Haftaru i njegovim snagama. No, kako javlja zvanična egipatska agencija Mena, portparol egipatskog predsjednika Abdela Fataha al Sisija demantovao je da su egipatski avioni izvršili napade na libijskom tlu. Naime, Njujork tajms je pisao da su krajem avgusta Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati izvršili napade na paravojne jedinice povezane s islamistima. A Ujedinjeni Arapski Emirati su se stavili na stranu generala Haftara.

Odmetnuti general se pak u jednoj tv poruci obavezao da će se sa scene povući kada njegovi ljudi protjeraju iz zemlje sve islamiste. No, ipak se sumnja da bi on mogao da krene stopama Muamera el Gadafija i postane novi libijski diktator.