Je li Angela Merkel u izbjegličkoj krizi igrala dvostruku ulogu? Tim pitanjem i događajima iza političkih kulisa oko zatvaranja Balkanske rute se u svojoj knjizi bave troje austrijskih novinara.
Oglas
"Politički krimić oko zatvaranja Balkanske rute" je naslov članka u kojem austrijski portal nachrichten.at upućuje na jednu knjigu koju su napisali trojica austrijskih novinara, a u kojoj se bave zakulisnim radnjama visoke politike u jeku izbjegličke krize. U knjizi "Bijeg - kako je država izgubila kontrolu" tih trojica novinara lista Die Presse "temeljito i izuzetno napeto" opisuje događaje od lipnja 2015. do proljeća 2016. godine, piše nachrichten.at. "Taj trio je istraživao u raznim ministarskim uredima u Berlinu, Beču, Ljubljani i Skopju - i na vidjelo iznio interesantne detalje, na primjer o tome da je njemačka vlada očito po tom pitanju bila podijeljena", piše portal nachrichten.at. Taj portal se osvrće dakako i na austrijsku ulogu u izbjegličkoj krizi, odnosno na telefonske razgovore koje su vodili njemački i austrijski šef diplomacije s njihovim tadašnjim makedonskim kolegom Nikolom Poposkim te se napominje kako su i Steinmeier i Kurz Poposkog ohrabrivali da "izdrži" navalu izbjeglica na makedonsku granicu.
Merkel nije htjela djelovati kao "hardlajner"
Po pitanju zatvaranja Balkanske rute, u knjizi je dalje riječ i o "dvostrukoj igri kancelarke Merkel. Jedan visokorangirani austrijski diplomat se čak citira riječima da tada nije bilo uopće nikakvih pokušaja intervencije iz Berlina: 'Nisu nas htjeli zaustaviti. Samo što oni sami nisu htjeli važiti kao ti koji zatvaraju.' Samo taj dio knjige se već pobrinuo za dizanje prašine u njemačkoj politici."
Upravo o tome piše i njemački list Merkur na svojoj internetskoj stranici. Merkur tako navodi da su novinari Christian Ultsch, Thomas Prior i Rainer Nowak u svojoj knjizi pokušali dati odgovore na pitanja: "Je li, pored sveg ustrajavanja na europskom rješenju, Angela Merkel ipak bila jako sretna što su Makedonija i Mađarska ogradama zaustavili navalu migranata? Je li joj javno osuđivano zatvaranje Balkanske rute bilo ustvari više nego pravo?"
Ovaj list dalje navodi kako se u ovoj knjizi od oko 200 stranica stvara dojam da Merkel i, izuzev šefa bavarskog CSU-a Horsta Seehofera, drugi političari ni u kojem slučaju nisu htjeli djelovati kao "hardlajneri". "Pritom je sama Njemačka uskoro već mnoge migrante poslala nazad na granicu, što je u Austriji, ali jedva u njemačkoj javnosti, izazvalo pozornost. 'Merkel je ostala u svojoj ulozi najvećeg gostoprimca Europe, dok je istovremeno dala zatvoriti rute prema Njemačkoj', pišu autori bečkog lista 'Die Presse'. Za potrebe svojih istraživanja su razgovarali s mnogim političarima i onima koji odlučuju u Europi", navodi Merkur.de.
Austrijsko gledište na stvari
List ističe da trojica austrijskih novinara u svojoj knjizi trezveno i bez uzdignutog kažiprsta predočavaju tadašnji tijek i pozadinu događaja iz austrijskog ugla gledanja: "Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz je tada igrao odlučujuću ulogu - i bio zbog svog zalaganja za nacionalno-državna rješenja kritiziran od strane Angele Merkel i tadašnjeg njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera. Kurzov često ponavljan slogan da je on zatvorio Balkansku rutu je samo dio istine. Više su - tako pišu autori knjige - Slovenci već prethodno neke stvari pokrenuli što je, zahvaljujući Kurzu, na koncu primijenjeno. Autori uvijek iznova u knjizi tematiziraju i slabosti Dublinskog sustava prema kojem izbjeglica azil mora potražiti u prvoj EU-zemlji na čije tlo kroči."
Pored pitanja o dvostrukoj ulozi Angele Merkel, austrijski novinari se u svojoj knjizi bave i "dvostrukim moralom Europske unije", kako piše Merkur.de. "S gledišta autora knjige se dvostruki moral u EU-u pokazuje i na primjeru kritike Mađarskoj. Kako se Mađarska nalazi na jednoj vanjskoj granici EU-a, ona prema Schengen-kodeksu smije bez daljnjeg postaviti ograde, navodi se u knjizi i ujedno dodaje da je Španjolska to još 2005. godine uradila u svojoj eksklavi Melilli i Ceuti. 'O tome se rijetko tko uzrujavao. No, Mađarsku se zbog toga osuđuje'," pišu austrijski novinari u svojoj knjizi, a prenosi Merkur.de.
Sudbonosni bijeg - fotografije jedne krize
Fotografije velikog bijega prema Evropi su 2015. i 2016. godine obišle svijet i jako uticale na javno mnjenje. Nikada ranije bijeg ljudi i njihove patnje na tom putu nisu tako sveobuhvatno dokumentovani kao danas.
Foto: Narciso Contreras, courtesy by Fondation Carmignac
Prvi cilj: preživjeti
Putovanje povezano sa velikom patnjom i opasnostima za tijelo i dušu. Bježeći od rata i bijede se 2015. i 2016. godine više stotina hiljada ljudi, prije svega iz Sirije, preko Turske uputilo za Grčku. Na ostrvima Lesbos, Hios i Samos u izbjegličkim centrima se još uvijek nalazi oko 10.000 ljudi. Od januara do maja 2017. godine je došlo više od 6.000 novih izbjeglica.
Foto: Getty Images/AFP/A. Messinis
Pješice prema Evropi
Više miliona ljudi je 2015. i 2016. godine iz Turske i Grčke pokušalo preko „balkanske rute“ doći u zapadnu Evropu – i to pješice preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Izbjeglički talas je prekinut tek kada je ruta zvanično zatvorena i kada su mnoge zemlje zatvorile granice. Najveći broj izbjeglica u Evropu danas dolazi preko Sredozemlja.
Foto: Getty Images/J. Mitchell
Zaprepaštenost širom svijeta
Ova fotografija je šokirala svijet: u septembru 2015. godine je na tursku obalu isplivalo mrtvo tijelo trgodišnjeg Aylana Kurdia iz Sirije. Fotografija se širom svijeta proširila preko društvenih mreža i postala simbol sirijske izbjegličke krize. Nakon toga se čulo da „Evropa ne smije dugo čekati“.
Foto: picture-alliance/AP Photo/DHA
Haos i očaj
Znajući da njihov izbjeglički put kroz Evropu neće još dugo biti otvoren, više hiljada očajnih izbjeglica je ušlo u prepune vozove i autobuse u Hrvatskoj. Nekoliko dana kasnije u oktobru 2015. godine je Mađarska zatvorila svoje granice. Paralelno sa zatvaranjem granice je Mađarska otvorila kontejnersko naselje u kojem izbjeglice žive dok ne budu riješeni njihovi zahtjevi za azil.
Foto: Getty Images/J. J. Mitchell
Napad na izbjeglice
Pažnju medija je privukao događaj u kojem je kamermanka iz Mađarske izbjeglici iz Sirije poturila nogu dok je noseći dijete u ruci pokušavao proći kroz policijsku blokadu u mjestu Röszke u blizini granice sa Srbijom. Bilo je to u septembru 2015. Na vrhuncu izbjegličke krize je u Njemačkoj povećan broj napada na izbjegličke prihvatne centre.
Foto: Reuters/M. Djurica
Nema otvorenih granica
Zvanično zatvaranje „Balkanske rute“ u martu 2016. godine je dovelo do nereda na graničnim prelazima. Više hiljada izbjeglica se našlo u bezizlaznoj situaciji. Došlo je i do policijskog nasilja. Mnogi su pokušali zaobići granične prelaze, kao što je bio slučaj na grčko-makedonskoj granici.
Dijete u prašini i krvi: fotografija na kojoj je petogodišnji Omran iz Alepa je šokirala javnost i 2016. godine postala simbol užasa sirijskog građanskog rata i patnje civilnog stanovništva. Godinu dana kasnije se pojavila fotografija na kojoj je Omran nasmijan. Asadove pristalice su kritikovale što je fotografija korištena u propagandne svrhe.
Foto: picture-alliance/dpa/Aleppo Media Center
Neizvjesnost novog doma
Muškarac iz Sirije sa djetetom u naručju na grčko-makedonskoj granici u blizini mjesta Idomeni. On se nadao sigurnosti u Evropi – za njega i njegovu porodicu. Prema dogovoru iz Dablina zahtjev za azil u jednoj zemlji EU se podnosi u onoj zemlji u koju je podnosilac zahtjeva prvo kročio. Zbog toga su mnoge izbjeglice vraćene. Prije svih su preopterećene bile Grčka i Italija.
Foto: Reuters/Y. Behrakis
Nada u pomoć
Njemačka ostaje destinacija broj jedan za mnoge izbjeglice iako je politika prema izbjeglicama i tražiocima azila njemačke vlade zbog velikog broja izbjeglica postala restriktivnija. Ni jedna zemlja u Evropi nije prihvatila tako mnogo izbjeglica kao Njemačka. Ukupno 1,2 miliona. Angela Merkel je postala ikona za mnoge izbjeglice.
Foto: picture-alliance/dpa/S. Hoppe
Pobuna u izbjegličkom centru
Na sjeveru Francuske je policija uklonila izbjeglički kamp u Calaisu. Prilikom uklanjanja kampa u oktobru 2016. godine je došlo do velikog požara. Oko 6.500 stanovnika kampa je raspoređeno u druge prihvatne centre u Francuskoj. Šest mjeseci kasnije humanitarne organizacije govore o mnogim maloljetnicima koji kao beskućnici žive u okolini Calaisa.
Foto: picture-alliance/dpa/E. Laurent
Davljenje u Sredozemlju
Brodovi civilnih i državnih spasilačkih službi su stalno u akciji. Uprkos ekstremnoj opasnosti koja ih očekuje na izbjegličkom putu mnogi bježe od siromaštva i rata u svojim domovinama i bolje sutra traže u Evropi. Gumeni čamci prepuni ljudi u Sredozemnom moru uglavnom zapadaju u nevolje. Samo 2017. godine je život izgubilo oko 1.800 ljudi. 2016. godine je stradalo više od 5.000 ljudi.
Foto: picture alliance/AP Photo/E. Morenatti
Bezakonje u Libiji
Stotine hiljada izbjeglica iz Subsaharske Afrike i Bliskog istoka u libijskim centrima čeka prevoz za Evropu. Krijumčari i trgovci ljudima kontrolišu te poslove. Stanje u centrima je katastrofalno, upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava. Očevici govore o robstvu i prisilnoj prostituciji. Bez obzira na sve izbjeglice i dalje sanjaju o Evropi.
Foto: Narciso Contreras, courtesy by Fondation Carmignac