Prvo primirje a onda izbori za tzv. Predsjedničko vijeće, koje su nagledali Ujedinjeni narodi. Predsjedničko vijeće bi u konačnici trebalo raditi na novom ustavu, na čijoj bazi bi trebao biti izabran novi libijski parlament koji reprezentira cijelu zemlju: To su ključne tačke plana kojeg je u Kairu u subotu (6.6.) predstavio egipatski predjsednik Andel Fattah al-Sisi, a čiji cilj je okončati građanski rat u Libiji koji traje skoro deset godina.

"Ne može biti stabilnosti u Libijiako ne budu pronađena mirna sredstva za rješenje krize uz poštovanje jedinstva i integriteta nacionalnih institucija", izjavio je al-Sisi i oprezno dodao: "Ova inicijativa bi za Libiju mogla biti novi početak."

Andreas Dittman, ekspert za Libiju, koji predaje na Univerzitetu u Giessenu, smatra da "egipatski prijedlog ne može biti neutralna inicijativa jer Egipat u Libiji otvoreno podržava pobunjeničkog generala Chalifa Haftara". No u osnovi, kako dalje navodi, su svi razgovori i inicijative bolji nego nastavak borbi.

Pljesak sa očekivane strane

Haftar i egipatski predsjednik al-Sisi slove kao srodne duše u ideološkom smislu. Obojica se zalažu za autoritarne oblike vladavine u njihovim zemljama i obojicu ujedinjuje odlučno protivljenje Muslimanskom bratstvu i njihovim regionalnim saveznicima ili finansijerima u koje se uz Katar ubraja i Turska. 

Činjenica je da al-Sisijev prijedlog ima podršku prije svega zaljevskih zemalja koje sa izuzetkom Katara uporno podržavaju vladu u egzilu u Torbuku i njenog pobunjeničkog generala Haftara. Katar, koji je s druge strane, skupa sa Turskom najvažniji saveznik Vlade nacionalnog jedinstva koju predvodi premijer Fajis al-Sarradsch, se za sada nije izjasnio o prijedlogu. 

Slično su bile podijeljene reakcije i u samoj Libiji. General Haftar je osobno otputovao u Kairo da bi čuo al-Sisijevo saopćenje. I Aguila Saleh, koji je glasnogovornik parlamenta u egzilu u Tobruku, je bio prisutan. No vlada na čijem je čelu premijer al-Sarradsch i koja je međunarodno priznata nije bila prisutna na predstavljanju mirovnog plana. Glasnogovornik al-Sarradschove vlade je čak nedvosmisleno odbacio inicijativu egipatskog predsjednika. "Mi ovaj rat nismo počeli, ali odlučiti ćemo u tome kada i gdje će se on završiti", izjavio je glasnogovornik al-Sarradschove vlade.

Vojna pozadina

Time je on aludirao na vojne uspjehe koje je Nacionalna libijska vojska, koja je pod kontrolom al-Sarradscha, zabilježila kratko prije al-Sisijevog saopćenja. U četvrtak prošle sedmice su trupe međunarodno priznate Vlade nacionalnog jedinstva prema vlastitim navodima ponovo stekle kontrolu nad glavnim gradom Tripolijem i njegovim predgrađima. Promatrači smatraju da je to bilo moguće zahvaljujući masovnoj vojnoj podršci Turske. Istodobno su trupe Vlade nacionalnog jedinstva nastavile dalje napredovati ka gradu Sirtu.

Zahvaljujući ostvarenim pobjedama na terenu al-Sarradschova vlada je neočekivano u jakoj poziciji. Zidan Khalif, politolog arapskog porijekla koji živi u Parizu, već i zbog toga vidi malo šansi za uspjeh inicijative iz Kaira. "Egipatska inicijativa je slaba i neće imati uspjeha", rekao je Khalif. "To nije ništa drugo nego pokušaj al-Sisija da odbrani Haftarov ugled nakon što je istjeran iz regiona oko Tripolija."

Nema mira bez Erdogana?

Posebice nedostatak uključenosti Turske su učinili da inicijativa izgleda nerealno: "Turski predsjednik Erdogan je protiv nje. I Turska u međuvremenu ima enormnu moć u Libiji", naglašava ovaj ekspert. Samo zahvaljujući njenoj podršci, kako dalje kaže, je al-Sarraschu pošlo za rukom da Haftara izbaci iz regiona Tripolija. 

Većina eksperata je složna u tome da se za rješenje u Libiji moraju uključiti mnogo moćniji akteri. Osim Egipta, Ujedinjenih arapskih emirata i Turske tu spada još i Rusija koja do sada također podržava Haftara i shodno tome je pohvalila egipatski mirovni plan.

EU ne govori jednim glasom

Suprotno tome Europska unija u Libiji ne ostavlja ubjedljivu sliku, smatra ekspert Andreas Dittman. "Dok većina država EU podržava al-Sarradschovu vladu, Francuska je na strani generala Haftara. Pariška vlada prije svega se zalaže za smanjenje utjecaja radikalnih islamista u području zone Sahela.

Sasvim druge prioritete ima Italija. "Za vladu u Rimu je prije svega bitno da dođe do smanjenja broja izbjeglica." Stoga su, kako dalje kaže ovaj ekspert, upravo ove dvije zemlje EU u Libiji pojačano angažirane. U jednom indirektnom smislu su time, kaže on, obje članice Evropske unije u Libiji čak ratni protivnici.

Oprezna podrška egipatskoj mirovnoj incijativi je došla od njemačke vlade, koja je sama početkom godine pokrenula veliku inicijativu s ciljem okončanja libijskog konflikta i pri tome napravila prvi korak ka željenom primirju. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu je izjavio u ponedjeljak da se nada uspjehu egipatske inicijative. "No mi istodobno sa velikom zabrinutošću gledamo na to da se vojno stanje u ponedjeljak promijenilo u pravcu dalje eskalacije", rekao je on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android