Eho jednog „nesrećno formulisanog“ pitanja
11. august 2026
„Šta mi Evropljani možemo konkretno da učinimo kako bismo vam pomogli da ubijete više Rusa? Naravno, više ruskih vojnika?“ To je novinar „Frankfurter algemajne cajtunga" (FAZ), Mihael Martens, pitao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Beogradu, u subotu, 8. avgusta, na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Video-snimak Martensovog pitanja tokom vikenda se brzo proširio društvenim mrežama. Dok su pojedini hvalili dopisnika FAZ-a zbog „jasnih riječi“, drugi su ga optuživali za govor mržnje ili za pristrasnost koja nije primjerena novinaru.
Martens je nakon kritika na svom nalogu na mreži X napisao da je pitanje bilo aluzija na citat britanskog političara Vinstona Čerčila. Tadašnji britanski premijer Čerčil je odluku o podršci jugoslovenskom pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu navodno sveo na vojno pitanje: „Ko ubija najviše Nijemaca i kako možemo da im pomognemo da ubiju još više?“
Ruska državna novinska agencija TASS prenijela je izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, koja je, pozivajući se na činjenicu da je Martensov djed bio pripadnik komandnog štaba Vermahta, dopisnika FAZ-a nazvala „nasljednim nacistom", prenosi Evangelistička pres služba (epd).
List „Velt", jedini od uglednih medija u Njemačkoj, prenosi vijest agencije epd, u kojoj stoji da je „Frankfurter algemajne cajtung" (FAZ) izrazio žaljenje zbog pitanja svog dopisnika. Portparolka izdavačke kuće FAZ izjavila je, odgovarajući na upit epd-a, da je to pitanje bilo „nesrećno formulisano“.
FAZ će odgovoriti pravnim sredstvima
Martens se, kako je navedeno, osvrnuo na aktuelne rasprave vojnih stručnjaka koje se bave pitanjem „kako rusku vojsku dovesti u kadrovske teškoće kako bi Rusija bila podstaknuta na mirovne pregovore“. Portparolka izdavača naglasila je da stav FAZ-a nije da treba usmrtiti što veći broj ruskih vojnika. „FAZ se zalaže za međunarodnim pravom zagarantovano pravo Ukrajine na samoodbranu i za što skoriji završetak ruskog agresorskog rata“, rekla je ona za epd.
Portparolka FAZ-a navela je da su u vezi sa ovom konferencijom za novinare usljedile klevete i prijetnje upućene Martensu. „To je neprihvatljivo. Sloboda medija podrazumijeva i pravo da se postavljaju pitanja, naročito na konferencijama za novinare.“ FAZ će, kako je istaknuto, na prijetnje svojim zaposlenima odgovoriti pravnim sredstvima, prenosi „Velt".
Nije mrzitelj Rusa
„Berliner cajtung" (BZ) u komentaru pita: „Kako je moguće da jedan njemački novinar i dugogodišnji urednik lista ‘Frankfurter algemajne cajtung’ pred cjelokupnom javnošću postavi ukrajinskom predsjedniku takvo pitanje?“
„Da li to ima veze sa tim što je njegov djed, vojni sudija i oficir u Vrhovnoj komandi Vermahta, više puta sjedio za ručkom sa Adolfom Hitlerom? Nesvarena porodična istorija, zaglušujuća nasljedna krivica, koja konačno i neočekivano dobija priliku da se isprazni kroz samozvani pravednički gnjev zbog ruskog agresorskog rata?“, piše Tomas Fasbender za BZ.
„Vjerovatno on nije mrzitelj Rusa, to mu nikako ne bih imputirao. Riječ je o nečem sasvim drugom. Unuk, rođen 1973. godine, zna: slično hiljadama drugih, njegov djed je kažnjen previše blago, zapravo nikako. U Saveznoj Republici Njemačkoj postao je predsjednik senata. Koliko je smrtnih presuda moj djed izrekao protiv uhvaćenih dezertera, ne znam, napisao je unuk prije dvije godine. Njegov pogled u prošlost povezan je sa osjećajem nepravedne blagosti, to ne smije da se ponovi.
Poziv na kaznu za Rusiju i Ruse zadovoljava tu neispunjenu potrebu za ispaštanjem sopstvene, kolektivne i, u Martensovom slučaju, porodične krivice. Frustracija pravdom iz sopstvene, njemačke istorije projektuje se na drugu, rusku istoriju.
Martens nije usamljen slučaj. Naša moralna katastrofa je prisutna, bez obzira na to koliko je potisnuta ili relativizovana. Protivotrov je samoproklamovana, aktivirajuća moralna nadmoć, kao i bijes i ogorčenje pred grijesima trećih strana. Oni nas izvlače iz đavoljeg kruga sopstvenog stida, potisnute krivice. Svojim agresorskim ratom koji krši međunarodno pravo, Golijat protiv Davida, grub i bezobziran, Rusija pruža savršen povod. Putinov rat obećava rasterećenje kroz ogorčenje.
Time što Rusija u tolikoj mjeri postaje zločinac, ona vapi za kaznom koja je ušteđena našim precima. Kada Nijemci na mreži viču ‘Putin u Hag’, traže reparacije i decenijsku izolaciju, oni prate (i) ovaj refleks. Još više kada žele mnogo mrtvih Rusa, pa makar to bili ‘samo’ ruski vojnici.
Rusija treba da ispašta, i za sopstvenu krivicu, ali i za našu neokajanu u paketu. Možda drugačijim rječnikom, ali ne manje oštro, to zahtijevaju i ‘jastrebovi’ među novinarima i političarima. Biti jednom na pravoj strani istorije, to podiže raspoloženje. Nakon više od osam decenija, Putin rehabilituje moralnu simetriju. Samo da nekom ne padne na pamet ideja da bismo mogli da mu budemo zahvalni za njegov rat“, piše „Berliner cajtung".