Evropsko unutrašnje tržište je tri decenije garantovalo rastući prosperitet u zemljama-članicama Evropske unije i ono se smatra jednim od najvećih dostignuća EU. Da bi to tako i ostalo, mnogo toga mora da se promijeni.

Pandemija korone je pokazala koliko su lanci snabdijevanja ranjivi. Ruski agresorski rat u Ukrajini učinio je EU svjesnu koliko je zavisna od inostranih snabdijevanja energentima. Sistemski rival i konkurent Kina narušava konkurenciju ogromnim subvencijama. Čak i partner, Sjedinjene Američke Države, svojim programom subvencija stavlja evropske kompanije u nepovoljan položaj u trci za zelene tehnologije.

Kada su u pitanju rast, produktivnost i inovacije, Evropska unija je pod pritiskom ili čak ostavljena od strane partnera i konkurenata.

Unutrašnje tržište EU učiniti otpornim na krize

Evropska unija zato hoće unutrašnje tržište da učini otpornim na krize i spremnim za budućnost – novim sporazumom o konkurentnosti.

Da bi se to postiglo, države-članice treba da uklone prepreke i bolje primjenjuju postojeće propise. To bi trebalo da pomogne da se usluge lakše pružaju preko granica EU i omogući kapitalu da radi.

Međutim, države članice nisu uvijek bile spremne da smanje pravne i birokratske prepreke za pružaoce usluga i zaposlene iz partnerskih zemalja. Bivši italijanski premijer Enriko Leta mjesecima je radio na izvještaju o tome, koji sada predstavlja šefovima država i vlada.

Napredak sa „Unijom tržišta kapitala"?

Održivo restrukturiranje evropske privrede godišnje košta stotine milijardi evra. Osim toga, imajući u vidu prijetnju iz Rusije, vlade EU žele da se masovno naoružaju.

Ali, države-članice ne mogu same da izvrše neophodna ulaganja. Kako bi prikupile dodatna privatna sredstva, namjeravaju da usaglase tržište kapitala, odnosno da usaglase nacionalnu regulativu. Konkretno, to se odnosi na zakon o berzama i zakon o stečaju, kao i na oporezivanje preduzeća i dividendi.

Stručnjaci su godinama radili na tome bez ikakvog vidljivog pomaka. A upravo to je traženo na samitu EU krajem marta, i o tome se raspravlja i ovoga puta.

Njemački kancelar Olaf Šolc naziva Uniju tržišta kapitala „ključnim resursom za budući rast". On predlaže reforme zakona o stečaju i oporezivanje preduzeća. Šolc se žali da se novac iz Evrope sliva u američke centre za prikupljanje kapitala prije nego što se uloži u evropske start-ap kompanije.

Nekoliko članica EU takođe poziva na evropsko tržište za tzv. „sekjuritizaciju" kako bi se oslobodio kapital: pritom banke kombinuju kredite u paket u koji ulažu investitori. Od finansijske krize 2008. sekjuritizacija ima lošu reputaciju. Međutim, u udruženju banaka ističu da su oni među najtransparentnijim i najregulisanijim instrumentima finansijskog tržišta.

Vlade članica EU se slažu da harmonizovano tržište kapitala treba bolje kontrolisati. Međutim, mnogi odbijaju zahtjev Francuske da se to tijelo za nadzor locira u Parizu i da se radi toga proširi nadzorno tijelo berze ESMA koje se tamo nalazi.

Debata o iranskom napadu na Izrael

Od prošlog vikenda, samit ima novu temu: iranski napad na Izrael izazvao je zabrinutost da bi rat na Bliskom istoku mogao da eskalira u veliki požar.

Vašington i Berlin najoštrije su osudili napad Teherana i istovremeno pozvali Izrael na uzdržanost. Takav stav će vjerovatno oblikovati konačnu deklaraciju samita.

Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen rekla je poslije video-konferencije G7 u nedjelju da će EU razgovarati o dodatnim sankcijama iranskih programa bespilotnih letelica i raketa. Nekoliko država članica predložilo je proširenje postojećih sankcija EU koje ciljaju na proizvodnju iranskih dronova za Rusiju. Moskva takve dronove koristi u agresorskom ratu protiv Ukrajine.

Pomoć Ukrajini

Iz perspektive Zapada, situacija u Ukrajini je takođe zabrinjavajuća – i o tome će se razgovarati na samitu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje ofanzivu ruske vojske krajem maja ili početkom juna. On hitno traži od EU i SAD veću vojnu pomoć – posebno u vidu protivvazdušnih sistema „Patriot", dodatne artiljerije i municije.

To bi djelimično moglo da se plati od kamata na rusku imovinu zamrznutu u EU. Prema riječima jednog diplomate EU, prvi novac iz tog izvora mogao bi da poteče već u junu.

Belgijski premijer Aleksandar de Kru na samitu takođe želi da potegne pitanje, da li je Moskva podmitila neke poslanike evropskog parlamenta. Kao sjedište institucija EU, Belgija ima odgovornost da zaštiti pravo svakog građanina da slobodno i bezbjedno glasa, objasnio je De Kru, imajući u vidu evropske izbore koji se održavaju od 6. do 9. juna.

jm/dr (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu