Skupi lijekovi najviše pogađaju siromašne zemlje, kao što je slučaj sa zemljama u Africi u kojima je najviše ljudi zaraženo virusom HIV. Ali, na tržištu su i generički lijekovi čija je cijena kudikamo manja što donekle ublažava stvar. Jedan generički lijek mora da ima isto dejstvo kao i originalni lijekovi. Međutim, aditivi i način proizvodnje mogu da variraju. Kopije ovih lijekova se mogu naći po cijeni do 200 dolara. No, oni se mogu pustiti u slobodnu prodaju tek kada istekne rok za pravo na patent. Jer, svaki novi lijek je zapravo zaštićen. Postoji monopol na vrijeme i naravno na cijenu.

Vrijeme u kojem su zaštićena prava patentiranog lijeka je 20 godina. No, u praksi je ova zabrana zapravo znatno kraća jer od patentiranja do dolaska na tržište jedan lijek mora da prođe niz procesa kojima se odobrava uvođenje lijeka u slobodnu prodaju. Tako da po pravilu generički lijekovi dolaze na tržište, nakon inicijalnog odobrenja, u razmaku od deset do 15 godina. Pošto proizvođači generičkih lijekova nemaju troškove istraživanja i sopstveni troškovi razvoja su veoma niski, zbog toga ovi lijekovi mogu da budu ponuđeni po izuzetno niskoj cijeni.

Zarađuju na ljudskim životima

Indija je danas najveći izvoznik generičkih lijekova. Ta zemlja snabdjeva čitave kontinete - a prije svih Afriku - sa imitacijom lijekova kojima je istekao rok na patent. A to je vrijeme u kojem inovativne farmaceutske kuće imaju pravo ekskluziviteta na plasiranje lijeka na tržište. Samo Njemačka uvozi oko 80 odsto generičkih lijekova iz Indije. U međuvremenu je i Brazil postao takođe velika industrijska sila u proizvodnji generičkih lijekova i opskrbljuje prije svega zemlje Latinske Amerike.

Bez ovih jeftinih dobavljača, liječenje oboljelih od Side bi u mnogim siromašnim zemljama bilo potpuno nemoguće. 2001. godine je 39 internacionalnih farmaceutskih kocerna tužilo Južnoafričku Republiku zbog kršenja prava na zaštitu patenta. Vlada Južnoafričke Republike je nekoliko godina ranije 2007. donijela zakon kojim se dozvoljava da se obezbijede generički lijekovu za liječenje pacijenata oboljelih od Side. Međutim, tužba farmaceutskih koncerna je povučena jer su ih aktivisti u borbi protiv Side optužili da zarađuju na ljudskim životima.

Ali, ni generički lijekovi nisu posljednja riječ nauke. Baš lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od Side beznadežno zastare dok ne stignu na tržište kao generički lijekovi. Jer, do tada na tržišta izlaze novi i efikasniji lijekovi - ali zbog zaštite patenta i dalje nedostupni ljudima u siromašnim zemljama.

Autor: Gudrun Hajse / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić