Nuklearna energija u svome pogonu ne ispušta štetne plinove te se o njoj govorio kao o rješenju za brzo rastuće energetske potrebe u svijetu. No, dok ona ne zagađuje okoliš u onoj mjeri u kojoj to čine fosilna goriva, nuklearna energija sa sobom nosi čitav niz ekoloških problema. Među njima su neizravne emisije iz uranijskih mina, kontaminirana voda, radioaktivni otpad i rizik da bi se mogao ponoviti Černobil.

Unatoč tim rizicima, očekuje se da će nuklearna energija činiti skoro 10 posto globalne proizvodnje struje u 2025. godini, prema navodima Međunarodne agencije za energiju IEA. To bi bio rekord u posljednjih 30 godina.

Fatih Birol, izvršni direktor IEA-a, pojašnjava da se taj porast može zahvaliti Kini, ali i da je dijelom poguran zbog ogromne potrebe tehnologija poput umjetne inteligencije i podatkovnih centara.

Posljednjih mjeseci su tehnološki giganti Meta, Amazon, Microsoft i Google objavili svoje planove investiranja u nuklearnu energiju pod motom CO2-neutralnosti –natoč prijašnjim izjavama da se oslanjaju samo na obnovljive izvore energije. I dok nam sve manje vremena preostaje u suzbijanju štetnih plinova kako bi se globalno zagrijavanje stavilo pod kontrolu, neki politički dužnosnici i financijeri su se također založili za ponovno pojačano korištenje nuklearne energije.

Je li nuklearna energija realistično klimatsko rješenje?

Gotovo dvije godine nakon što je Njemačka ugasila posljednje nuklearne reaktore, demokršćani iz oporbene Unije CDU/CSU su istupili u javnost s idejom o više istraživanja na polju nuklearne tehnologije. Riječ je i o diskusiji o mogućem vraćanju u pogon ugašenih nuklearki. Uzimajući u obzir da se aktualno vodi izborna kampanja u Njemačkoj, demokršćani su u svom izbornom programu poručili da bi nuklearna energija „trebala igrati važnu ulogu, posebice kad su u pitanju klimatski ciljevi i sigurnost u opskrbi." 

Kancelarski kandidat Unije CDU/CSU, Friedrich Merz, njemačko gašenje nuklearki je opisao kao „stratešku grešku", ali je ujedno priznao da nije realistično vratiti ugašene nuklearke ponovno u pogon.

Za povratak nuklearnoj energiji se zalaže i krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), obrazlažući da je to „održiv, ozbiljan energetski miks". Dok je aktualna manjinska vlada, koju čine socijaldemokrati i Zeleni, isključila povratak nuklearnoj energiji.

Mali modularni reaktori kao sigurniji odgovor

No, vratimo se američkim tehnološkim gigantima. Amazon i Google planiraju, naime, kupovati struju iz malih modularnih reaktora, modernih nuklearki s kapacitetom od manje od 300 MW, što odgovara tek trećini kapaciteta klasične nuklearke.

Podatkovni centri i umjetna inteligencija danas troše između jedan i tri posto od ukupne energetske opskrbe na svijetu, a očekuje se da će se te potrebe do 2030. udvostručiti. Podatkovnim centrima je potreban konstantan izvor energije, 24 sata na dan, a nuklearne elektrane su jedine koje mogu ispuniti tu potrebu, kazao je Joe Dominguez, direktor američke energetske kompanije Constellation Energy, tijekom potpisivanja ugovora s Microsoftom u rujnu o isporuci nuklearne energije.

I dok industrija uvjerava da su mali modularni reaktori sigurno rješenje, klimatski aktivisti ističu da ta tehnologija još nije dovoljno testirana za komercijalnu uporabu.

Na svijetu su dosad tek dva takva mala reaktora izgrađena dosad – ruskim i kineskim dizajnom. Svjetsko nuklearno industrijsko statusno izvješće (WNISR –orld Nuclear Industry Status Report), koje je dijelom financiralo njemačko Ministarstvo za zaštitu okoliša, navodi da su oba reaktora trebala dva do tri puta više vremena za izgradnju nego što je to izvorno planirano. Također su premašili budžet te nisu uspjeli dostići planiranu količinu energije.

Nuklearna industrija, pak, ističe da ta zakašnjenja nisu iznenađujuća, s obzirom na to da su prve male modularne nuklearke koje su izgrađene u Rusijii Kini bile pilot-projekti. Budući projekti bi se trebali izgraditi brže, kazao je za DW Henry Preston, glasnogovornik Svjetske nuklearne asocijacije WNA (World Nuclear Association).

Međutim, Mycle Schneider, neovisni analitičar nuklearne energije, izjavio je da bi to bilo moguće samo „reprodukcijom identičnih ili gotovo identičnih modula", a ne različitim modularnim elektranama, kao što je to slučaj u Rusiji i Kini. On je ujedno istaknuo da sve veća proizvodnja solarnih panela i vjetroturbina predstavlja istinsku modularnu proizvodnju koja tim branšama omogućava uvođenje inovacija i smanjivanje troškova.

„Nuklearna industrija je naučila lekciju iz pilotskih modularnih nuklearki u Kini i Rusiji u smislu da ih nitko ne želi reproducirati", kazao je Schneider.

Je li nam potrebna nuklearna energija da bismo ispunili klimatske ciljeve?

Energetski stručnjaci ističu da će vjetar i sunce vjerojatno igrati važnu ulogu u zamjenjivanju fosilnih goriva, ali napominju i da se na te izvore energije ne možemo u potpunosti osloniti, jer ovise o prirodnom vjetru i sunčanim satima i danima.

Nakon Konferencije o klimi u Dubaiju 2023. godine, 31 država među njima glavni nuklearni igrači poput Francuske, Velike Britanije, SAD-a i Japana poručili da će svoje nuklearne kapacitete utrostručiti do 2050.

U WNISR-izvješću se, međutim, skeptično gleda na tu poruku, ističući niz potencijalnih prepreka u toj nakani: visoki troškovi održavanja, dugo razdoblje gradnje i nedostatak industrijskih kapaciteta. Prema tom izvješću je potrebno izgraditi više od 1.000 novih reaktora kako bi se utrostručili sadašnji kapaciteti. A s malim modularnim nuklearkama je, prema mišljenju neovisnog stručnjaka Myclea Schneidera objavljenog još 2023. u časopisu Bulletin of the Atomic Scientists, teško i približno postići te potrebe i zadani cilj.

Duža verzija teksta je izvorno objavljena naengleskomjeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu