Raste bijes ljudi u Bejrutu nakon eksplozije koja se u tom libanskom gradu dogodila prošlog utorka. Već u subotu je povrijeđeno više od 200 demonstranata, a poginuo je i jedan policajac. Protesti su se nastavili i u nedjelju, i opet su cilj bila ministarstva i institucije vlade. Dopisniku njemačkog ARD jedan učesnik demonstracija to objašnjava ovako: „Mi smo prodrli u ministarstva da bismo pokazali da su to političari koji samo gledaju kako da ostanu u svojim foteljama. Pa imajte milosti! Mi smo ranjeni, nas boli, mi to više ne možemo da izdržimo! Ljudi su gladni! Ne protestujemo mi da bismo objavili fotografije na Fejsbuku. Ljudi su gladni, to je uzrok!"

Mada većina demonstranata uglavnom mirno iskazuje svoje nezadovoljstvo, atmosfera je ipak usijana i nije potrebno mnogo pa da izbije nasilje – očevici tvrde da ga ima i među nekim grupama demonstranata, ali i među nekim policajcima. U centru grada demonstranti su podigli i drvena vješala, a na društvenim mrežama na proteste se poziva pod heštegom #HangThem (objesite ih).

Liban je i prije ove eksplozije bio na dnu. Gotovo trećina ljudi nema posao, a ta zemlja sa svojih šest miliona stanovnika mora da brine i za oko milion i po izbjeglica iz Sirije koje su se sklonili u tu zemlju – povrh Palestinaca koji su u Libanu već decenijama. Čitav svijet potresli su prizori eksplozije koja je odnijela više od 150 ljudskih života, a skoro svakog desetog stanovnika Bejruta ostavila bez krova na glavom. Mnoge vlade su obećale da će poslati novac u Liban: Francuska je gotovo odmah obećala 33 miliona evra, a nedugo zatim i EU je obećala još 30 miliona. Do ove nedjelje došlo se do iznosa od 253 miliona, a povrh toga tamo se šalju i hrana, šatori, medicinska oprema i odjeća.

Zna se gdje će otići novac

Ali Libanci već znaju: taj novac će prije svega da ode u džepove hronično korumpiranih političara koji jedino gledaju kako da dođu do nekog unosnog položaja. Naime, još u oktobru 2019. u Libanu su održane velike demonstracije protiv tamošnje vlade u kojima su učestvovali ljudi svih društvenih slojeva i vjera. Nakon sadašnjih protesta neki političari podnijeli su ostavke: ove nedjelje ostavku je dao i ministar za zaštitu životne sredine Demijanos Katar. Uz izjavu da je ova vlada „zakazala kod čitavog niza reformi", ministar informisanja Manal Abdel Samad u svojoj ostavci navodi: „Molim Libance da nam oproste. Nismo ispunili njihova očekivanja".

Inače, ministar spoljnih poslova Nasif Hiti podnio je ostavku dan prije eksplozije – očigledno zato da bi se bolje pozicionirao u mogućim novim izborima. O novim izborima govori i libanski premijer Hasan Diab koji je u subotu najavio da će to predložiti vladi.

Nepovjerenje i nezadovoljstvo građana Libana prema kompletnoj eliti te zemlje na neki način je spomenuo i njemački ministar spoljnih poslova Haiko Mas, nakon što je i Njemačka, osim deset miliona evra hitne pomoći u Liban poslala avion organizacije Crvenog krsta s 43 tone pomoći: „Ljudima u Bejrutu potrebna je naša pomoć, ali im je potrebna i neka osnova za nadu."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android