Vremena, kada su Nijemci pili više od 145 litara piva po glavi stanovnika godišnje, sežu unazad skoro 40 godina. Trenutno je, nakon godina konsolidacije, pivarska industrija prilično zadovoljna i sa prosječnom potrošnjom po glavi stanovnika od skoro 92 litra tokom prošle godine. Godišnji promet napitkom od ječma iznosio je oko 7,6 milijardi eura. Ipak, da li će Nijemci nastaviti da piju pivo u istoj mjeri, to će se tek vidjeti.

Naime, u većini od 1.500 njemačkih pivara, pivopije moraju računati sa poskupljenjem između šest i devet posto. Na kraju krajeva, prema podacima Njemačkog udruženja pivara, ova branša pati od ogromnog pritiska troškova usljed godina korona-krize. Tako su samo troškovi proizvodnje slada i ugljičnog dioksida porasli za 90 posto.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, njemačke pivare su prošle godine prodale oko 8,8 milijardi litara piva. To odgovara porastu od 2,7 posto u odnosu na kriznu 2021. godinu, ali suština je da je domaća prodaja piva "sa minusom od pet posto i dalje značajno ispod nivoa iz perioda prije krize", rezimira generalni direktor Njemačkog udruženje pivara, Holger Eichele. Više od 40 pivara nestalo je s tržišta zbog gubitaka nastalih usljed pandemije. "I bojimo se da će se taj broj povećati", kaže Eichele. „Posebno su mala i srednja preduzeća izložena riziku od visokih troškova koji su nastali ne samo zbog korona krize, već i sada zbog energetske krize."

1000 eura za tonu slada

U Njemačkoj još uvijek egzistira oko 1.500 pivara, ali s obzirom na masivni porast troškova, pred njima je izuzetno teška poslovna godina. "U posljednjih godinu dana poskupio je posebno pivarski slad, 90 posto. Nova staklena ambalaža, odnosno povratne flaše, skuplje su 70 posto. Ugljen dioksid je poskupio 90 posto, čepovi 120 posto, etikete 30 posto ", nabraja Eichele. Kao rezultat ove lavine troškova, privatna pivara Veltins, na primjer, povećala je cijene svojih proizvoda za šest posto.

I to uprkos činjenici što je oko 3,4 miliona hektolitara Veltinsovog piva isteklo iz flaša i pivskih buradi. To odgovara povećanju od 8,4 posto. Što se tiče prodaje, Veltins je sa 419 miliona eura zabilježio rast od 15,4 posto. No, to pak ne mijenja "enormno povećane troškove koje moramo snositi", naglašava glasnogovornik ove pivare Ulrich Biene, navodeći nekoliko primjera. "Prije krize, tona pivarskog slada koštala je oko 300 eura, a sada je njegova cijena preko 700 eura."

Pošto se kalkuliše sa očekivanim količinama proizvodnje, ističe Biene, mogla se postići određena stabilnost cijena kroz odgovarajuće ugovore o snabdijevanju. Međutim, na tržištu su, dodaje on, "cijene ponekad bile i veće od 1.000 eura po toni".

I pivske gajbe su skuplje za 40 posto. Umjesto oko pet eura, pivare sada za njih plaćaju i do osam eura. Poskupjela su i pivska burad, čak za 60 posto. A cijena hmelja, neophodnog za proivodnju piva, veća je za dobrih 35 posto. Sa povećanjem od čak 120 posto, cijena čepova za flaše je eksplodirala.

Ne treba zaboraviti ni troškove za električnu energiju i gas nastale tokom procesa proizvodnje. Udruženje njemačkih pivara procjenjuje da povećanje cijena energenata iznosi nevjerovatnih 750 posto. "Mi sada imamo probleme sa kojima se do sada nismo suočavali", kaže glasnogovornik Veltinsa Ulrich Biene. Pored naglog rasta cijena sirovina i poluproizvoda, inflacija predstavlja još jedan faktor koji podiže troškove. Za dugo etabliranu privatnu pivaru Fiege u Bochumu, čija se godišnja proizvodnja kreće do 130.000 hektolitara, ne postoji alternativa povećanju cijena njenih proizvoda. Za suvlasnicu Carlu Fiege je "nažalost, proporcionalan prenos očigledne eksplozije troškova na tržište neizbježan kako bi se moglo reagovati na trenutnu situaciju na tržištu."

Ne može se isključiti dalji rast cijena

U tom kontekstu, potrošače može iritirati to što velike trgovačke grupe brendirana piva nude po izuzetno povoljnim cijenama. Prema podacima njemačkog Društva za istraživanje potrošača (GfK), gajba od 20 flaša piva od pola litra u posebnoj ponudi je prošlog novembra koštala u prosjeku oko 9,90 eura, dok je njena normalna cijena iznosila oko 13,40 eura.

Prema riječima generalnog direktora Udruženja pivara, "preko leđa pivara se vodi razarajući rat cijenama. Pivo se dijelom prodaje po damping cijenama. Mi se tome protivimo, ali nažalost nemamo uticaja na ponašanje trgovačkih koncerna." Privatna pivara Fiege, na primjer, uvijek je odbijala zahtjeve trgovačkih grupacija za učešćem u ovakvim akcijskim kampanjama, jer ne želi dozvoliti da se njeni proizvodi prodaju ispod cijene, a time i ispod vrijednosti.

Većini pivara, kako same ističu, ne preostaje ništa drugo osim podizanja cijene piva. Jedna od njih je pivarska grupa Bitburger, kojoj pripadaju brendovi König Pilsener, Licher i Köstritzer. Ostale veće i srednje pivare također su najavile poskupljenja između šest i devet posto.

Konačno, povećanje troškova bi se prije ili kasnije moralo prenijeti na cijene, kaže Holger Eichele. Pri tome on ostavlja otvorenim pitanje da li će poskupljenja najavljena za 2023. "predstavljati posljednje poskupljenje u bliskoj budućnosti".

Ulrich Biene iz Veltinsa pojašnjava da je teško zamisliti da se svi dodatni troškovi za "emotivni proizvod kakvo je pivo" u potpunosti prebace na potrošača. U tom smislu, ne može se izbjeći smanjenje prihoda u ovoj industriji „kao i da se preciznim planiranjem budžeta ostvare uštede u drugim oblastima". Uostalom, nijedna pivara ne želi izgubiti kupce. No, tek će se pokazati hoće li zaklete pivopije i dalje ostati vjerne svom omiljenom brendu, koji je poskupio.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu