Vjetar je u ponedjeljak u mnogim krajevima Grčke bio tako slab da nije mogao dalje da raznosi vatru. No, taj kratak predah za vatrogasce je završio, jer je nastupio novi talas vrućine s temperaturama preko 40 stepeni i situacija u zemlji se opet pogoršala.

- pročitajte još:Grčka: požare uzrokuju klimatske promjene i ljudska nepažnja

Već nedeljama u Grčkoj bjesne šumski požari, prije svega na sjeveru Atine i na ostrvu Eubeji. Dok su u kontinentalnom dijelu zemlje požari polako dovedeni pod kontrolu, na Eubeji – i na poluostrvu Peloponezu, vatra još uvijek gori. No, i tamo gdje situacija izgleda mirnije, jezgra požara bi ponovo mogla da se razgore.

Mnogi ljudi su izgubili sve. „Ovo je bio raj, sa rijetkim vrstama drveća i divljim životinjama“, priča novinarki DW jedan pepelom prekriven mještanin, „ a pogledajte sada, kao na Mjesecu, sve je spaljeno“.

Mnogo šume je izgorjelo

Požari u Grčkoj nisu neuobičajeni u vrelim ljetnjim mjesecima – ali razmjere tih požara jesu. Prema navodima Evropskog informacionog sistema za šumske požare EFFIS, u Grčkoj je do 5. avgusta izgorjelo gotovo dvostruko više šuma nego u godišnjem prosijeku za vrijeme od 2008. do 2020. godine.

- pročitajte još:Nije prekasno za spas klime

Uzroci požara su mnogostruki: nemarno bačena cigareta, komadić stakla koji djeluje kao lupa. Govori se da je bilo i podmetanja požara sa namjerom da se stvori prostor za nove kuće. Velika vrućina podstiče vatru.

Suše, požari i poplave u mnogim dijelovima svijeta otežavaju život. I u drugim sredozemnim zemljama poput Italije, Turske, Sjeverne Makedonije, Bugarske i balkanskih zemalja, vatrogasci već nedjeljama pokušavaju da ugase požare. Turski predsjednik Erdogan je rekao da je riječ o najgorim požarima u istoriji zemlje.

I u Rusiji je žestoko

Požari bjesne i u Rusiji, na zapadnoj obali SAD i u Kanadi. U Rusiji je Zavod za zaštitu šuma u ponedjeljak izbrojao 240 požara na ukupnoj površini 37.000 hektara. To odgovara površini njemačke savezne pokrajine Baden-Virtemberga. Posebno je pogođen region Jakutije. Dim se proširio do dalekog juga zemlje na granici sa Mongolijom. NASA prenosi da je stigao i do Sjevernog pola. To još nikad nije zabilježeno.

U SAD se vatrogasci u sjevernoj Kaliforniji bore sa požarom koji je spalio površinu veću od 198.000 hektara. „To je kao da dolazite sa ratnog područja“, rekao je novinskoj agenciji AFP Tami Kugler koji je pobjegao iz Grinvila i sada živi u šatoru. Na zapadnoj obali SAD požari nisu rjetkost, ali vrućina sada pogoršava situaciju.

Prevruće, previše vetra, previše vlage

Prema aktuelnom izvještaju Svjetskog savjeta za klimu, ekstremne vremenske pojave poput suše će u budućnosti sve češće dešavati. U istraživanju klime već godinama vlada konsenzus prema kojem je zagrijavanje Zemlje bitno povećalo vjerovatnoću takvih događaja. Tako topliji vazduh u Sredozemlju može da dovede do toga da vazduh sadrži više vodene pare, te da to dovede do jakih kiša kakve su nedavno pogodile Njemačku i Belgiju.

- pročitajte još: Izvještaj IPCC -a: Klimatske promjene sve brže

„Ekstremno vrijeme je sada dio naše budućnosti“, prognozira za DW Levke Kezar, istraživačica klime na Univerzitetu Mejnot u Irskoj.

Sa velikim poplavama se trenutno bori i Kina, indija i Mjanmar. Višednevne padavine su dovele do velikih poplava u centralnoj kineskoj provinciji Henan, mnogo ljudi je poginulo a stotine hiljada ljudi su ostale bez krova nad glavom.

U Indiji je Monsun bio žešći od svih u posljednjim decenijama. Samo su klizišta odnijela više od 40 života. U Mjanmaru su se ljudi borili protiv vodenih bujica, u Bangladešu su potopljena sela odbjeglih Rohinđa.

I afričke zemlje se bore sa poplavama. Lagos, privredna prestonica Nigerije, u julu se našao pod vodom. Odvodni sistemi su nedovoljno razrađeni.

U Južnom Sudanu je poplava ugrozila 90.000 ljudi, kako je prije nekoliko dana saopštila Agencija UN za koordinaciju humanitarne pomoći. Hiljade ljudi su morale da se evakuišu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu