Glavni cilj turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana Njemačkoj, kao što je i rekao: "u potpunosti ostaviti iza nas fazu naših odnosa tokom posljednjih godina". Odnosi između Berlina i Ankare godinama su postajali sve napetiji. Činjenica da je turska vlada ograničila pristup njemačkih političara zračnoj bazi Incirlik, hapšenje njemačkih državljana u Turskoj i Erdoganova optužba da njemačka vlada koristi "nacističke metode" - to su samo neke od mnogih konfliktnih tačaka. Središte spora dviju zemalja su autokratske tendencije Erdoganove vlade.

Sada se, međutim, Turska ponovo pokušava okrenuti ka Njemačkoj i Evropi. Ankara se nada kako će joj Berlin i Bruxelles moći pomoći u ponovnoj stabilizaciji zemlje, nakon što su porasle napetosti između Turske i SAD-a zbog neslaganja oko Sirije, hapšenja američkog pastora u Turskoj i kasnijih ekonomskih sankcija.

I Berlin i Ankara žele unaprijediti međusobne odnose - Erdoganova posjeta od 27. do 29. septembra mogla bi biti prvi korak ka tome. Međutim, njemačka vlada nema velika očekivanja. Glasnogovornik za vanjsku politiku parlamentarne frakcije CDU-CSU (Unije) Jürgen Hardt želi da Erdogan pokaže "da vjeruje u evropske vrijednosti, slobodu mišljenja i nezavisnost pravosuđa".

Približavanje će biti moguće samo ako se njemački državljani, koji su uhapšeni u Turskoj, puste na slobodu. Prema podacima Ureda za vanjsku politiku, riječ je o pet osoba.

Banket-bojkot

U petak ujutro će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, uz sve vojne počasti, primiti turskog predsjednika u dvorcu Bellevueu. Istog dana navečer će se u Bellevueu održati i državni banket – o kome se u Njemačkoj kontroverzno diskutira.

Više visokorangiranih njemačkih političara najavilo je da na tom događaju neće uzeti učešće. Među njima je i Sevim Dagdelen. "Kada je riječ o dijalogu, trebalo bi to prirediti kao normalnu radnu posjetu ... i bez najviših protokolarnih počasti za predsjednika koji zatvara novinare, drži Nijemce kao taoce, provodi mafijašku politiku u okviru vanjske politike", rekla je Dagdelen za DW i dodala:"Zato ovaj crveni tepih s vojnim počastima i državnim banketom smatram posve neprihvatljivim."

I prvi čovjek FDP-a Christian Lindner, kako je najavio, držat će se podalje od banketa. No, na banketu će se pojaviti jedan od najoštrijih Erdoganovih kritičara u Njemačkoj - Cem Özdemir. Političar Zelenih tvrdi: "[Erdogan] me mora vidjeti i istrpiti, kao nekoga ko stoji iza kritike njegove autoritarne politike".

Političar Unije Hardt smatra da prijem u Bellevueu nije samo izraz poštovanja Erdogana, već i same Turske. "Mislim da je u redu da takvo nešto upriličimo za Erdogana", rekao je Hardt. "Erdogan je jedan od naših ključnih partnera, posebno kada je riječ o sigurnosnoj  i izbjegličkoj politici".

Kancelarka Merkel neće prisustvovati državnom banketu – kako je potvrdila u ponedjeljak. No, to i nije tako neuobičajeno , jer kancelarka samo u izuzetnim slučajevima prisustvuje takvim prijemima. Međutim, tokom posjete, ona će se dva puta sastati s Erdoganom.

Turska privreda: 'prevelika da bi propala'

Turska ekonomska situacija će tokom Erdoganove posjete Njemačkoj biti ključna tema. Turski predsjednik zastupa tezu da je, kako sam kaže, ekonomija njegove zemlje dovoljno jaka da samostalno prevlada trenutnu krizu. Ipak, slaba valuta, velika inflacija i visoka stopa nezaposlenosti pokazuju nešto sasvim drugo.

Njemačka je također zainteresirana za oporavak turske ekonomije. "Do određene mjere je Turska sistemski relevantna, za njemačku vladu je ona ‘prevelika da bi propala‘- u što vjeruje predsjednik Erdogan", rekao je Kristian Brakel, stručnjak za Tursku pri Fondaciji Heinrich Böll. "Šta Turska želi, to je... odnos koji se zasniva prvenstveno na privrednoj saradnji u zamjenu za saradnju u segmentu sigurnosti, poput tretmana džihadista koji se vraćaju iz Sirije i Iraka... To je možda i jedina vrsta odnosa koje možemo trenutno imati sa Turskom."

Što se mora dogoditi da se poboljšaju ekonomski odnosi između Berlina i Ankare? Jürgen Hardt kaže kako Turska mora osigurati da se njemačke firme ne moraju brinuti o svojim lokalnim uposlenicima: "[Erdogan] mora prihvatiti da investitori žele pravnu sigurnost i poštivanje ljudskih prava svojih lokalnih saradnika".

"Znamo da je turska privreda krhka i da ima strukturne probleme", rekao je ovaj političar Unije. "Osim toga, sadašnja [ekonomska] kriza je proizvod duboke političke krize u Turskoj, a ako se Turska želi ekonomski oporaviti i nada se podršci iz Njemačke, moramo razgovarati o vladavini prava, a ne samo o privredi."

Opozicija u Turskoj kritična prema posjeti 

Uprkos ovakvim mišljenjima, Erdoganovi kritičari u Turskoj ne polažu nadu u to da njemačka vlada ima interes da tematizira stanje ljudskih prava u Turskoj.

"Erdogan posjećuje Njemačku, a istovremeno nogama gazi ljudska prava, a pri tome je dobrodošao u tim uslovima", kaže Garo Paylan iz prokurdske turske stranke HDP. "To normalizira sve što on radi i Turska se akceptira kao zemlja koja krši ljudska prava. Jedini cilj posjete je da se pokušaju izbjeći konflikti i da se zemlja spasi od kolapsa".

Govor u DITIB-ovoj džamiji u Kölnu

U Njemačkoj živi više od tri miliona ljudi porijeklom iz Turske. Njemačko-turska zajednica u ovoj zemlji je pak duboko podijeljena kada je riječ o turskom predsjedniku. Iako su dvije trećine Turaka s pravom glasa na posljednjim izborima glasali za Erdogana, postoji i velika tursko-kurdska dijaspora koja je izuzetno kritički raspoložena prema Erdoganu, a i u Bundestagu mnogi koji se ubrajaju u najveće kritičare Erdogana imaju turske korijene, poput Özdemira i Dagdelen.

Erdogan svoju posjetu namjerava završiti u Kölnu. Tamo će održati govor tokom oficijelnog otvaranja džamije, čiju izgradnju je finansirao turski DITIB. Ova vjerska organizacija pod kontrolom turske države nedavno je bila tema brojnih negativnih medijskih sadržaja u Njemačkoj.

Političarka Ljevice Sevim Dagdelen principijelno je protiv Erdoganove posjete – od državne posjete do govora u džamiji: „Ovo je propagandni nastup Erdogana, koji će on unutrašnjopolitički iskoristiti da ga u Turskoj slave kao velikog državnika, a to mu je omogućila njemačka vlada."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android