Turski premijer Recep Tayyip Erdogan će prilikom posjete glavnom gradu Irana, Teheranu, prije svega govoriti o intenzivnoj političkoj i privrednoj saradnji Turske i Irana. Tokom posjete Teheranu će biti potpisan dogovor o redovnim konsultacijama na visokom nivou.

S obzirom na liberalizaciju međunarodnih sankcija Iranu, Turska se nada će ponovo moći iz Irana uvoziti naftu i zemni gas. Turska, koja je do prije nekoliko godina više od polovine naftnih derivata uvizila iz Irana, nakon američkog pritiska je znatno smanjila uvoz nafte iz susjedne zemlje. Celalettin Yavuz, zamjenik direktora Centra za međunarodne odnose i strateške analize Türksam, za Deutsche Welle je izjavio da Ankara sada sa Iranom želi oživjeti zajedničke projekte u energetskoj oblasti.

Problemi u cijelom regionu

Tursko-iranski odnosi su u proteklih nekoliko godina pored ostalog opterećeni konfliktom u Siriji, u kojoj Ankara podržava opoziciju, a Teheran tijesno sarađuje sa režimom predsjednika al-Asada. Razlike u stavovima postoje i kada je riječ o susjednom Iraku. Erdoganova vlada se spori sa premijerom Nuri al-Malikijem koji je partner Irana.

Erdoganova posjeta Teheranu ne služi samo popravljaju bilaternalnih odnosa dvije zemlje. Turska je u proteklih nekoliko godina na vanjsko-političkom planu uticala na događaje u cijelom regionu. Jednostrano je stala na stranu sunitskih grupa kao što je Muslimansko bratstvo u Egiptu i zbog svoje pozicije i često oštrog tona postala trn u oku regionalnih sila. Erdogan nakon svrgavanja sa vlasti egipatskog predsjednika Mursija odbija saradnju sa novom vladom u Kairu. Odnosi sa Izraelom su također već godinama u krizi.

"Visoko kvalitetna izolacija"

Rezultat takvog razvoja je bila progresivna regionalno-politička izolacija. Kritičari navode da je od cilja “nula problema”, koji je formulisao ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu, Turska danas došla do “nula prijatelja”. “U međuvremenu Turska, koja sebe vidi kao silu u usponu na Bliskom istoku, u važnim zemljama kao što su Egipat, Izrael i Sirija više nema ambasadora”, nedavno je kritikovao list “Radikal”.

Erdoganov savjetnik Ibrahim Kalin govori o “visoko kvalitetnoj izolaciji” jer je Turska odsječena od pojedinih sila zato što se zalaže za demokratske vrijednosti Kalinove riječi su za Celalettina Yavuza “saopštenje o bankrotu” turske vanjske politike. Zauzimanjem i suviše jasnih stavova je Ankara na nekoliko polja napravila greške. Turska u slučaju Sirije bez oklijevanja želi svrgavanje sa vlasti Bašara al-Asada što joj umanjuje fleksibilnost na vanjsko-političkom planu. “Uvijek mora postojati plan B”, kaže Yavuz.

Abdullah Gül također kritikuje

Takvog mišljenja nisu samo posmatrači kao što je Yavuz. Turski predsjednik Abdullah Gül, koji je i sam bio ministar vanjskih poslova, oštro je kritikovao Davutogluovu politiku. Gül je rekao da Turska svoju politiku prema Siriji treba „izbaždariti“. Na sastanku svih turskih ambasadora u svijetu, turski predsjednik je rekao da se diplomatija stalno mora zalagati za „korektne nalaze i realne dijagnoze“ i pokušati razmjeti motive i interese druge strane.

Politolog Göktürk Tüysüzoglu sa univerziteta Giresun je u intervjuu za Deutsche Welle rekao da je Ankara svejsna problema. Refroma Erdoganove vlade nije jednostavna jer je prosunitski i anti-izraelski stav u posljednjih nekoliko godina postao omiljen kod islamsko-konzervativnih birača.

Ipak, Turska želi dobre odnose sa susjedima i važnim partnerima. Davutoglu je u proteklih nekoliko mjeseci posjetio Iran, Irak, Armeniju i Grčku. Erdogan je prošle sedmice prisutvovao sastanku čenika EU u Briselu. U ponedjeljak (27.1.2014) je u Ankari ugostio francuskog predsjednika Francoisa Hollandea što je prva zvanična posjeda Turskoj jednog francuskog predsjednika u posljednje 22 godine. Naredne sedmice, 4. februara, Erdogan dolazi u Berlin.

Nekoliko sedmica nakon Erdoganove posjete Teheranu, iranski predsjednik Rohani će doputovati u Ankaru. Iran je kao i Turska zainteresovan za okončanje regionalno-političke izolacije. Rohani je prošle sedmice za list „Hürriyet“ rekao da Turska i Iran i dalje imaju različita mišljenja kada je riječ o Siriji. „Međutim, to nas ne sprječava da govorimo o toj temi“, rekao je Rohani.

Autori: Thomas Seibert / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Šestić