Zbog teške ekonomske krize, koja je pogodila Tursku dolazi i do smrzavanja. Od kada su cijene sirovina i energenata eksplodirale, mnogi građani Turske se griju na ugalj ili drva. Jer, zemni gas je u ovom trenutku postao skup luskuzni resurs.

Razlog povećanja cijena na tržištu energenata je kriza tamošnje valute, koja bjesni već tri godine. Visoka inflacija od skoro 20 procenata, tursku liru stavlja pod pritisak. Turska moneta je već godinama u padu, ali sada skoro svakodnevno dostiže nove minimume. Ove srijede je turska Centralna banka zaustavila negativan razvoj i po prvi put nakon sedam godina intervenisala na tržištu devizama. To je barem za početak zaustavilo dalji pad lire – tek će se pokazati koliko su ove mjere održive.

Centralna banka uzrokuje propast lire

To bi bilo veoma važno za predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, s obzirom da među turskim stanovništvom raste nezadovoljstvo što njegova politika ne može pod kontrolu da stavi turbo inflaciju i sa tim povezane oscilacije cijena. Rješenja koja je predložila turska vlada, kako u privredi tako isto i u monetarnoj politici nisu uspjela. Bez obzira na to Centralna banka Turske je sredinom novembra odlučila da smanji kamatne stope sa 16 na 15 procenata – tek u oktobru su monetarne vlasti snizile stopu za dva procentna poena.

Međutim, prema aktuelnoj ekonomskoj teoriji, snižavanje osnovne kamate da bi se smanjila inflacija nije uobičajeno, jer centralne banke se protiv previoske inflacije bore upravo suprotno - podizanjem kamatnih stopa. I kako su i predviđali mnogi eksperti, lira je nakon ove mjere bukvalno propala: na tržištu se ponekad plaćalo više od 14 lira za jedan američki dolar. To u prevodu znači pad turske valute za 45 procenata od početka godine.

Erdogan ostaje tvrdoglav

Na kurs masivno utiče Erdogan, koji svakako važi za deklarisanog protivnika visokih kamata. Turski predsjednik je više puta mijenjao rukovodstvo Centralne banke, kada nisu ispunjavali njegovu agendu monetarne politike. Iako je njegovo smanjenje kamatnih stopa pogodovalo devalvaciji lire, on se ne da odvratiti od svoje mantre – „kamate su uzrok, inflacija rezultat“.

Erdogan je ovo ponovio u utorak (30.11.) na državnoj televiziji TRT: Turska snižava ključnu kamatnu stopu kako bi podstakla investicije, zapošljavanje, proizvodnju i privredni rast. On je ponovio svoje neortodoksno uvjerenje da su visoke kamatne stope uticale na skok cijena. On ne želi da se distancira od ovog ekonomskog modela.

"Dolari u slamarici"

Ekonomski stručnjak Soner Kuru ukazuje da su se i tržište i ljudi već prilagodili činjenici da će se dugoročno nastaviti sa smanjenjem kamata. „Ljudi pokušavaju sve da bi spasili svoj novac od inflacije. Ali, čak iako štediše kupuju samo zlato, to indirektno dovodi do povećanja kursa, jer su takođe i plemeniti metali vezani za dolar“, objašnjava Kuru.

Kuru misli da su ljudi u Turskoj još od 2013. suočeni sa rastućom cijenom dolara. Sve više ljudi sada pokušava da obezbijedi svoju imovinu uz pomoć deviza. „Ljudi će u budućnosti sve više spavati na slamarici od dolara", kaže Kuru. „Nalazimo se u vremenu u kojem čak ljudi, koji nikada nisu poslovali sa dolarima, sada u ovoj valuti vide sigurno utočište.“

Privredni rast po svaku cijenu

Osim toga, Erdogan je izjavio juče da je uvjeren da će Turska u ovoj godini da ostvari ogroman privredni rast. Najmanje 10 odsto treba da poraste bruto društveni proizvod, dodao je. Ključni pokazatelji za tursku konjukturu su veoma jaki, kazao je i dodao da zemlja sada čeka na dugoročne investicije iz inostranstva.

Dok je devalvacija valute problematična u zemlji, inostrani izvoznici i investitori profitiraju od slabe lire. Djelimično zavisna od toga, pokazuje se i stopa privrednog rasta: prema podacima Turskog instituta za statistiku, privreda te zemlje je u drugom kvartalu 2021. porasla za 21,7 procenata – to je najviša stopa privrednog rasta od 1999.

Porast, koji doduše ne završava u novčanicima turskog stanovništva. Posebno ogroman rast cijena osnovnih životnih namirnica posljednjih mjeseci izaziva nezadovoljstvo na turskim tržištima.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu