U dugoj tradiciji svađa, prijepora i sukoba – uključujući i oružane sukobe Grčke i Turske, upravo je Recep Tayyip Erdogan bio prvi predsjednik Turske, koji je 2017. posjetio Grčku - nakon Celala Bayara davne 1952. godine. Ali makar se već tom činjenicom to činilo povijesnim susretom, taj prvi dolazak Erdogana u Atenu je bio potpuni promašaj. Gotovo odmah nakon što je stupio na tlo Grčke, Erdogan je zametnuo svađu s tadašnjim grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopoulisom o granici te dvije zemlje u Egejskom moru. Isto tako, kao što se moglo očekivati, Grci nisu htjeli ni čuti za zahtjev turskog predsjednika koji je tražio izručenje turskih časnika koji su pobjegli u susjednu zemlju nakon neuspjelog vojnog udara.

Nije veliko čudo da je nakon toga nastupilo  novo ledeno doba između Ankare i Atene.  Sad, kako izgleda, Erdogan se odlučio na novi pokušaj. Uoči dolaska u Atenu je glasno najavljivao „novo razdoblje“ susjednih zemalja, a prvi put nakon sedam godina će se sastati i grčko-tursko vijeće za suradnju na čijem su čelu Erdogan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis. No već i po trajanju boravka turskog predsjednika u Grčkoj je mudro biti suzdržan u optimizmu: mediji javljaju kako je predviđen boravak od ravno šest sati.

Duboko međusobno nepovjerenje

Što onda uopće očekivati od dolaska Erdogana u Atenu i od „pozitivne agende“ o kojoj se govori? „Ovisi o tome kako ćete definirati pojam 'pozitivno'“, upozorava Konstantinos Filis iz atenskog Instituta za međunarodne odnose. Prije svega se radi o tome da se otvori put za razgovor, umanji međusobno nepovjerenje i uspostavi dobro radno okružje za Erdogana i Mitsotakisa. Grčka televizija javlja da bi ovog četvrtka moglo biti potpisano čak 20 bilateralnih sporazuma, jer tu je mnogo pitanja za čije su rješavanje zainteresirane obje strane - bolje suradnje u gospodarstvu, energetici i turizmu, ali i u politici prema migrantima.

No Filis dodaje kako se uopće ne može niti očekivati da će Grčka i Turska ovim susretom prevladati najveća sporna pitanja: „Turska i dalje postavlja jednostrane zahtjeve i teritorijalne aspiracije, koje nemaju nikakvu pravnu pozadinu, niti se uopće o njima ozbiljno može razgovarati“, misli grčki politolog.

Kao što je već uobičajeno između Grčke i Turske, nešto dijametralno suprotno možemo čuti od Fuata Aksua, politologa s Tehničkog sveučilišta Yildiz u Istanbulu: „Grčka očekuje da uvijek Turska ispunjava zahtjeve i čini ustupke. Ako će i kod ovog susreta ostati na tome, onda je pravo pomirenje prilično teško.“ On odnose ove dvije zemlje zove „hladnim mirom“ u Egeju: „U Turskoj se Grčka još uvijek smatra nedostojnom povjerenja.“

EU ne, ali Grčka da?

U najboljem slučaju se može očekivati politika malih koraka. Na primjer u oblasti migracija: prema informacijama UN-a je u prvih osam mjeseci ove godine preko Turske u Grčku došlo 25.500 migranata, više od dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Obje zemlje su članice NATO-a – što ih nije spriječilo i da zarate u šezdesetima prošlog stoljeća – ali su obje sklone dogovoru o strožem nadzoru granica u Egejskom moru.

Osim toga, Grčka i Turska su navodno već suglasne da bi turskim državljanima trebalo olakšati dolazak u Grčku – doduše samo u malograničnom prometu i ograničeno na grčke otoke u istočnom Egejskom moru, ali te bi vize onda vrijedile čitavu godinu. To nije bezvizni režim – što Erdogan uporno i uzaludno traži od Europske unije, ali ipak olakšani ulaz barem u dio Grčke. Jesu li baš Grci spremni pomoći Erdoganu u zahtjevu za ukidanjem viza?

Za Konstantinosa Filisa to zvuči moguće: „Sporazum o lakšem dobivanju viza je važan za obje zemlje i na kraju, za grčki turizam. A Erdogan će vjerojatno taj dogovor u svojoj zemlji moći prodati kao prvi uspjeh u pregovorima sa čitavom Europskom unijom o bezviznom režimu.“

Nema pritiska javnosti

Bivši turski veleposlanik u NATO-u i djelatnik ministarstva vanjskih poslova Fatih Ceylan ukazuje i na povoljan trenutak mogućeg približavanja ove dvije zemlje: i u Grčkoj i u Turskoj su nedavno održani važni izbori tako da nema pritiska javnosti i prepreka za određene ustupke. To smatra pozitivnim, ali niti on nije preveliki optimist: „Problemi koji već duže vremena postoje, ostaju neriješeni.“

Kad je riječ o vizama za turske državljane prilikom ulaska u EU, njegova je procjena kako Bruxelles neće praviti probleme Grčkoj ako bi ona uvodila nekakve posebne propise već i zbog toga što je previše zaokupljena Ukrajinom i ne želi nove napetosti i na granici Grčke i Turske. „Već i zbog toga se pokušava barem u određenim granicama poboljšati odnose između Atene i Ankare“, smatra bivši turski veleposlanik.

No grčki politolog Filis nije siguran, koliko Grčka i čitava EU uopće ima još utjecaja na zbivanja u Turskoj: „Turska se pod Erdoganom sve više udaljavala od Zapada a sad se želi smatrati regionalnom silom koja će sama sve odlučivati.“ No hoće li opet odmh po dolasku turskog predsjednika u Atenu početi svađa o starim pitanjima, to ćemo brzo vidjeti.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu