Kako se i očekivalo uoči posjete, ključne teme razgovara dvojice predsjednika bile su regionalni problemi, unapređenje međusobne saradnje, Ukrajina i energetika. Predsjednik Srbije zamolio je Tursku za pomoć u snabdijevanju strujom tokom zime i takođe izrazio interesovanje za kupovinu turskih dronova Barjaktar.

Turski predsjednik je sa svoje strane istakao da je Ankara spremna da na svaki način podrži postizanje rješenja između Srbije i Kosova. Što se tiče situacije u Ukrajini, Erdogan kaže da je Turska uvijek pratila politiku ravnoteže između Rusije i Ukrajine, i dodao da u tom ratu nema pobjednika, ali da ima mnogo gubitnika. Pri tom je skrenuo pažnju da se Rusija ne smije potcjenjivati i da griješe oni koji to čine.

Privredna saradnja ima stalan rast, a po Erdoganovim riječima, ukidanje viza i potpisivanje protokola o ulasku u obje zemlje samo sa ličnom kartom, dodatno će unaprijediti dobru saradnju dvije zemlje. Erdogan je izrazio nadu da će doći do izmirenja sve tri zajednice u Bosni i Hercegovini, i da Balkan više ne može da toleriše takvu vrstu problema.

Erdoganu je cijena porasla

Turska je veoma zainteresovana za region Balkana, a ima i potencijal da se uključi u rješavanje sporova, ocjenjuje za DW politički analitičar Dragomir Anđelković, i dodaje:

„S jedne strane, ima veliku uticaj na Bošnjake u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, kao i na Albance na Kosovu i u Makedoniji, a s druge strane, izgradila je dobar odnos sa Srbima u Srbiji i Republici Srpskoj. Erdogan, koji važi za islamistički nastrojenog političara, uspio je da se izdigne iznad jednostranosti koju su na ovom prostoru imale neke prethodne sekularne turske vlade", smatra sagovornik DW. 

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, za DW kaže da je „Erdogan do sada imao pozitivnu ulogu u regionu i uspijevao je da nekako smiri tenzije koje su izbijale između Beograda i Sarajeva. Mislim stoga da može da i dalje igra tu pozitivnu ulogu, s tim što je njegova cijena porasla nakon agresije Rusije na Ukrajinu, jer je uspio da zadrži neutralnu poziciju i ima pregovarački kapacitet", smatra Popov.

(Be)značajna uloga?

Ponuda turskog predsjednika da posreduje u dijalogu Beograda i Prištine „dugoročno će možda imate efekta, ali u ovom trenutku najveću moć da utiče na kooperativnost albanske strane ima Amerika", ističe Dragomir Anđelković.

„Turska ne može brzim potezima da zauzme prvo mjesto među stranama koje su bliske Albancima, ali to ne može ni Evropska unija. Turska će pokušavati da preko kosovskog problema doprinese nekakvom razrješenju, ako je to moguće, i nastojaće da sve više bude faktor koji se pita. Jer, ušli smo u fazu borbe velikih i regionalnih sila za uticaj u pojedinim dijelovima svijeta, a Turska želi da igra značajnu ulogu na Balkanu", navodi Anđelković.

Previše je karata i previše igrača u igri oko Kosova, primjećuje Aleksandar Popov, i podsjeća da Erdogan u tu priču ulazi sa negativnim predznakom „kada je rekao da je Kosovo njegova druga zemlja. Trag toga je ipak ostao. Erdogan na Kosovu zbog toga ima solidnu podršku među Albancima, ali i dalje su u toj priči glavni Amerika i nešto manje Evropska unija. Zato ne mislim da on tu može da igra neku značajniju ulogu", kaže direktor Centra za regionalizam. 

Investicije na prvom mjestu

Velika pažnja tokom posjete turskog predsjednika poklonjena je ekonomskim odnosima dvije zemlje. Trenutni obim robne razmjene je oko dvije milijarde dolara, a turski predsjednik navodi da je cilj da ta razmjena uskoro dostigne pet milijardi dolara. Turska preduzeća u Srbiji zapošljavaju oko 10.000 radnika.

Dragomir Anđelković skreće pažnju pri tom na činjenicu da Turska investira u one dijelove Srbije u koje ne investira niko drugi: „Ako posmatramo strukturu njihovih ulaganja, ona su često u vrlo nerazvijenim oblastima, što za Srbiju ima veliki značaj. Imajući u vidu da je i Turska u ekonomskoj krizi, sada je važno da se Beograd i Ankara politički dogovore da se taj biznis ne povlači", podvlači Anđelković.

Nevolje za Balkanski tok

Aktuelna energetska i gasna kriza dale je dodatnu važnost takozvanom Turskom, ili Balkanskom toku, koji je za sada jedan od stabilnijih pravaca snabdijevanja gasom, o čemu Anđelković kaže:

„Taj pravac je od ogromnog značaja za nas, ali oko toga se ne pitaju samo Turska i Rusija, već se pita i Evropska unija. Ako se nastavi dodatna komplikacija geopolitičkih odnosa, vjerovatno će i Balkanski tok biti ugrožen. Jer, teško da neće biti gasa na drugim magistralama, a da će ga tu biti – Evropska unija to neće dozvoliti", ističe Anđelković.

Ekonomija i infrastruktura svakako donose dodatni uticaj u regionu i nije slučajno što se forsira autoput Beograd-Sarajevo, primjećuje Aleksandar Popov: „To je takozvani meki uticaj u regionu i mislim da je to na kraju krajeva korisna stvar za region. Ta simbolika povezivanja Beograda i Sarajeva je, uostalom, veoma dobra. Ekonomski odnosi će zavisiti i od kretanja na globalnom planu, koja sada nisu pozitivna, ali u svakom slučaju Turska će gledati da i kroz ekonomske i infrastrukturne projekte bude prisutna na ovom prostoru", zaključuje Popov.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu