"Jasna opasnost svjetskom miru". Na ovaj način je američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo ocijenio napad na dva tankera u Omanskom zaljevu. Pompeo je istodobno, na osnovu svoje procjene, imenovao odgovorne: Iran. Činjenica je da je Iran država koja je trenutno upletena u većinu konflikata u Zaljevu - konflikata koji su djelomice međusobno isprepleteni  i u svojoj interakciji predstavljaju ogroman rizik. Nasilje na jednom mjestu može lako preći na drugo, akcije i reakcije bi se mogle pretvoriti u jedva kontroliranu seriju nasilja. Direktno ili indirektno je u konflikt umiješan niz država.

Iran

Iran se trenutno nalazi na brojnim međunarodnim linijama fronta. Sasvim aktualan je trenutno spor sa SAD.U aprilu su SAD poslale nosač aviona USS Lincoln u pravcu Zaljeva. Pompeo je tada govorio o "eskalirajućim aktivnostima Iranaca", međutim nije precizirao šta je pod tim mislio. Iran sebe vidi ugroženim zbog slanja nosača aviona, posebice od kako su SAD nakon toga poslale još jedan ratni brod i Sistem Patriot u regiju. Od kako je američki predsjednik Trump najavio da ima namjeru povući se iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom napetosti između dvije zemlje su povećane.

Istodobno je Iran u sukobu sa Saudijskom Arabijom. Obje države se bore za prevlast u regionu. Razdor se proteže od različitih interesa u Siriji - Teheran podržava Asada, Rijad opoziciju - preko različitog odnosa prema Izraelu do odmjeravanja snaga sa Jemenom koje traje od prije tri godine.

U toj situaciji Iranci sada žele po mogućnosti pokazati i snagu u odnosu prema SAD. On je "uvjeren" da su Iranci odgovorni za napade na oba broda, kaže ekspert za Bliski istok Guido Steinberg u razgovoru za DW. Na ovaj zaključak, kako kaže, navode okolnosti napada. "Također se uklapa i to da Iran želi pokazati SAD da može napasti trgovinu naftom u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu", kaže on. Ako su, kako kaže Steinberg, Iranci odgovorni za napade onda je poruka jasna: napad utiče na velike dijelove globalne trgovine naftom, kaže Steinberg. Iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Sarif je sumnje da njegova zemlja stoji iza napada nazvao "neosnovanim".

SAD

Američki predsjednik Trump nije uvjeren u to da nuklearni sporazum sa Iranom ima željeni učinak. Sporazum je katastrofalan, napisao je Trump na Twitteru u maju prošle godine. On je više puta osudio iransku vladu zbog navodnog kršenja sporazuma. Trump zastupa stajalište da bi Iran posjedovanjem atomskog oružja postao nedodirljiv i shodno tome agresivno nastupao u regionu. 

Ovu zabrinutost dijele i oba najbliža saveznika SAD u regionu, Saudijska Arabija i Izrael. K tomu su SAD - kao i sve druge države - zainteresirane za osiguran transport za trgovanje naftom. Kroz Omanski zaljev prolaze svi brodovi koji su natovarenim naftom na istočnoj obali Arapskog poluotoka. Ovaj put SAD žele osigurati. Međutim, Trump ne želi dalju eskalaciju u Zaljevu. To je izjavio japanski premijer Shinzo Abo tokom njegove posjete Teheranu. 

Njegova prisutnost, kaže Markus Kaim, ekspert za sigurnost iz Fondacije nauka i politika, predstavlja "izraz enormne međunarodne zabrinutosti o već dostignutom i dodatnom potencijalu eskalacije u regionu".

Saudijska Arabija

Kraljevstvo je zabrinuto iranskom ekspanzijom. U Rijadu motre kako Iran širi svoj utjecaj djelomice vojno - kao u Siriji ili Jemenu - djelomice diplomatski - kao u Iraku. Da bi se suprotstavio tome, novi jaki čovjek u Saudijskoj Arabiji, princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman, je prije skoro četiri godine formirao međunarodnu koaliciju koja se od tada bori protiv pobunjenih Hutija u Jemenu koje pak podržava Iran. Međutim, rat je je vrlo financijski skup i umanjuje imidž Saudijske Arabije koji je ionako poljuljan nakon ubistva kritičara režima u Rijadu Gemala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu. U tom smislu Kraljevstvo ima interes da ne dozvoli da konflikt dalje eskalira.

Izrael

Izrael već godinama ima izrazito napete odnose sa Iranom. Iran je također iskoristio rat u Siriji kako bi se tamo čvrsto pozicionirao. Hezbolah, kojeg podržava Iran, je prodro do Golanske visoravni, Iranska revolucionarna garda drži trenutno sigurnosnu udaljenost od oko 100 kilometara od izraelske granice. Izraelske zračne snage su više puta nadlijetale iranske položaje u Siriji.

"Iran od Sirije pravi novi front protiv Izraela, odskočnu dasku, kako bi odatle osvajao Izrael", izjavila je izraelska ministrica pravosuđa Ayelet Shaked još u aprilu 2018. godine u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu. "Mi nećemo bespomoćno stojati po strani i gledati kako Iran preuzima Siriju", rekla je dalje Shaked u intervjuu FAZ-u.

Izraelska vlada je odbijala i sporazum o nuklearnom naoružanju sa Iranom. Vlada je strahovala da bi Iran tajno mogao razvijati svoj atomski program. Sadašnji mladi ljudi će doživjeti umiranje "neprijatelja čovječanstva", izjavio je iranski revolucionarni vođa ajatolah Khamenei novinskoj agenciji Reuters.

Prijeti li izbijanje rata?

Izgledi za direktnu vojnu konfrontaciju između SAD i Irana su mali, kaže ekspert za sigurnosna pitanja Markus Kaim. Ni jedna država nema interes za to. No, kako on kaže, ne isključuje se gotovo slučajna eskalacija. "Zamislite da se iranski gliser približi američkom kruzeru. Dođe do neželjene razmjene vatre i onda eskalira i ni jedna od strana se ne želi povući. To bi nas zaista trebalo zabrinuti", kaže Kaim.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android