Četvrti je dan pregovora o Izbornom zakonu, sa američko-evropskim timom medijatora između predstavnika političkih partija u Federaciji BiH. Na stolu je elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije, koji ima najveće šanse, ali je problem „vrijednost“ hrvatskog glasa. Tačnije, HDZ BiH, na čelu sa Draganom Čovićem, traži da, zbog značajno manjeg broja Hrvata, glas iz kantona sa hrvatskom većinom, vrijedi više nego u ostalim dijelovima BiH. Zapelo je u dogovoru SDA i HDZ-a BiH.

„Od sedam stranaka, šest je prihvatilo tu osnovu, kakvu takvu. Nećemo reći da smo razočarani postupkom koji se vodio do sada, ali slati poruke na taj način, da se treba obračunati sa nekim, da neko treba platiti zbog toga što mu se ne sviđa nečija politika, je poraz politika u BiH“, rekao je Čović kasno sinoć nakon još jedne runde pregovora u kojoj nije postignut kompromis, iako će danas nastaviti razgovore, kako bi došli do dogovora.

Stranputica BiH

Čović upozorava, da “stranputicu BiH koja slijedi ukoliko dogovora ne bude”, niko neće moći zaustaviti, pa poziva političare, posebno iz SDA da pristanu na kompromis. Istovremeno, lider ove partije, Bakir Izetbegović, kaže da mu predstavnici međunarodne zajednice prijete i da će morati uraditi kako je rekao, neke nepopularne stvari koje će oboriti rejting SDA na predstojećim izborima.

„Zakuhali su jedni i drugi, i trebalo bi da se dogovore ti koji su problem napravili. Od nas se očekuje, odjednom smo mi glavni u ovoj državi, kada treba pokupiti te političke gelere. Dakle, ne dam. Ovo što je u narodu rečeno ´navro´, Čović će morati platiti. Moraće da odustanu od nekih jakih stvari koje drže u Federaciji, od Doma naroda, blokada koje sada živimo”, poručio je Izetbegović sa stranačkog skupa, dok su trajali stranački pregovori u Sarajevu u zgradi Delegacije EU u BiH, kojima se kasnije pridružio.

Tokom drugog dana pregovora o izbornom zakonu, stigla je „slučajna“ poruka iz američke administracije. Specijalni američki predstavnik za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, prvi put je otvoreno rekao da Amerika podržava elektorski model za članove Predsjedništva BiH.

„Jeste, istina je. Želimo da elektorski proces, ispuni potrebe ljudi koji glasaju“, rekao je Eskobar, za Al Džaziru.

Kako rasporediti elektore

Međutim, elektorski izbor u BiH graniči sa naučnom fantastikom, upozorava većina analitičara, posebno stručnjaka iz oblasti međunarodnih odnosa. Nemoguće je, kažu, američki model, koji je zaživio u 18. vijeku, primjeniti na BiH, jer se tada smatralo da stanovništvo zbog neinformisanosti, ne poznaje dovoljno predsjedničke kandidate. Takođe, model je uveden kada veliki broj ljudi nije imao pravo glasa u Americi, tako da se vlast praktično davala manjem broju ljudi, elektorima, koji su birani lokalno, a koji su svoj glas, koji je u principu poznat, davali onda za predsjedničkog kandidata. Ovaj model, nakon svakih izbora u Americi, ima sve više kritičara, koji upozoravaju na sve veću mogućnost manipulacija kroz ovaj sistem.

Drugi problem je broj elektora koji bi bio u BiH, jer se nezvanično spominje cifra od preko 200. Američki Kongres ima 538 elektora, na preko 300 miliona stanovnika, pa se postavlja pitanje kako bi se rasporedili elektorski glasovi u BiH, na tri miliona stanovnika.

Ipak, dio stranaka u Federaciji BiH, kako kažu, odlučan je da i po cijenu pada političkog rejtinga, prihvate neke kompromise. Prijedlog da glas iz recimo Širokog Brijega, vrijedi više od glasa iz nekog grada sa bošnjačkom većinom, poručuju, nikada neće biti prihvaćen. Ukoliko ne bude dogovora, BiH čeka sudbina Mostara, u kojem godinama nisu bili sprovođeni izbori.

„Prvi put smo dobili precizne i jasne stavove međunarodne zajednice. Sad vas pitam, kroz prizmu Ukrajine, shvatate li koliko je važno kako se međunarodni faktori odnose prema BiH. Hoćemo li sada svima njima reći ´ne´ i insistirati na tim idealističkim zahtjevima”, upitao je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.

Različiti modeli unutar BiH?

Sada se postavlja pitanje da li bi se u tom slučaju prijedlog za elektorski izbor članova Predsjedništva, odnosio samo na izbor hrvatskog i bošnjačkog člana u Federaciji a da u Republici Srpskoj ostane direktan izbor kao do sada. Stav zvanične Banjaluke i ranije je bio da se način izbora neće mijenjati za RS, osim u dijelu koji se odnosi na brisanje teksta “Srbin iz RS”, gdje bi sada bilo navedeno da se bira “jedan iz RS”, čime bi se ispunila i presuda u slučaju Sejdić-Finci. Ipak, pitanje je da li bi međunarodna zajednica pristala na dva različita modela izbora unutar BiH, posebno ako se uzme u obzir da problem predstavlja i Dom naroda Federacije, drugi dom parlamenta. Hrvati tvrde, da SDA želi ovo tijelo da svede na Vijeće naroda u RS, koje ima sličnu ulogu ali sa manjim ovlaštenjima.

“Ono što ruši BiH je prijedlog SDA o Domu naroda Federacije BiH, jer žele da ga dovedu na nivo Vijeća naroda RS i da u Federaciji naprave Republiku Srpsku bošnjačkog naroda”, kaže Ilija Cvitanović, lider HDZ-a 1990, ne polažući mnogo nade u postizanje dogovora u ovakvim okolnostima.

Sve što se dogovore u Federaciji, RS će prihvatiti, poručio je ranije Milorad Dodik (SNSD). Neposredno prije početka ovih razgovora, rekao je da je vidljivo da su predstavnici međunarodne zajednice jednostrano informisani.

“BiH ne može da nastavi svoje postojanje, ukoliko se ne usvoje etničke i nacionalne realnosti”, rekao je Dodik.

Pregovori se nastavljaju danas i to je ujedno posljednji pokušaj da se pronađe neki kompromis pred oktobarske izbore. Ukoliko bude usaglašen neki dokument i postignut kompromis, tada će se izjašnjavati stranačke centrale, nakon čega prijedlog ide na Parlament BiH, gdje SNSD, SDA i HDZ BiH, sa partijskim satelitima, imaju dovoljno ruku za usvajanje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu