Debata u Evropskom parlamentu i istovremena sjednica Evropske komisije u Strazburu protekle su u znaku odbrane od takozvanog „hibridnog napada" Bjelorusije na granice EU.

- pročitajte još: "Obična migrantska kriza" ili "hibridni napad" iz Bjelorusije na EU

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen ovako je objasnila situaciju na granici: „Ovo nije izbjeglička kriza, već pokušaj jednog autoritarnog režima da destabilizuje svoje susjede“. Većina govornika se isto kao i ona koncentrisala na sukobe sa bjeloruskim vlastodršcem Aleksandrom Lukašenkom a manje na humanitarnu krizu i situaciju u kojoj se nalaze ljudi u pograničnoj oblasti.

Više kaznenih mjera, ali skoro bez trunke humanitarne pomoći

Komisija želi da prvo na crnu listu stavi turističke ili transportne komanije, koje pomažu u trgovini migrantima. To bi za posljedicu moglo da ima zabranu ulaska ili preleta, ili pak zabranu rada u EU. Takođe bi trebalo da bude sankcionisana i bjeloruska avio-kompanija Belavia. Trebalo bi da bude zabranjen i lizing aviona u Irskoj, tako da Belavia ne bi mogla da organizuje nove letove.

Osim toga bi sve sankcije trebalo da budu koordinisane sa SAD, Kanadom i Velikom Britanijom, kazala je Fon der Lajen. Razgovaraće se intezivno sa zemljama porijekla da pokušaju odvratiti nove izbjeglice od bezizlaznih putovanja. Potpredsjednik Komisije, Margaritis Šinas je već pregovarao sa vladama Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske, koje su za izbjeglice blokirale letove za Minsk. Ove srijede (24.11.) slična misija ide u Uzbekistan, kazala je predsjednica EK.

- pročitajte još: Smrt i bijeda u pograničnom pojasu

Šinas je i sam u Parlamentu naglasio da je ponosan na to što se postiglo, jer EU je pokazala odlučnost i sposobnost da djeluje. „Nazovimo stvari pravim imenom, ljudima se prodaju laži. Oni plaćaju kartu za odlazak u jednu ledenu šumu.“ On je izjavio da se 15.000 ljudi nalaze u pograničnom području između Poljske i Bjelorusije, pominjući mnogo veću brojku nego što su do sada objavile ove dvije zemlje.

Potpredsjednik Komisije je kazao i da je međunarodna organizacija UN-a za izbjeglice dobila pristup jednom kampu na bjeloruskoj strani, u kojem je smješten neznatan dio izbjeglica; što do sada nije bilo moguće. Jer, ni Poljska ni Bjelorusija nisu dozvoljavale pristup aktivistima u šire, uglavnom zatvoreno, pogranično područje. Ursula fon der Lajen je ovdje izbjegla da pomene bitne detalje i samo ukazala na to kako je EU u međuvremenu obezbijedila 900.000 evra humanitranim organizacijama. „Ovi ljudi su u klopci, njima je potrebna pomoć“, dodala je bez da je objasnila zašto je članica Evropske unije Poljska do sada smjela da izbjegava pružanje pomoći.

EU se u ovom slučaju kreće po tankom ledu, ocjenjujući situaciju kao čisto političku krizu, koncentriše se u potpunosti na odbranu od „napada“ na njene spoljne granice. Predsjednica Evropske komisije je napomenula da države članice treba da ispune svoje međunarodne obaveze i da ih usklade sa mjerama bezbjednosti granica: „Sa neregularnim dolascima one bi morale da se nose brzo i u skladu sa osnovnim pravima“. 

Međutim, poljska granična policija već nedjeljama, svake noći prijavljuje oko 30 sprovedenih pušbekova – dakle vraćenih ljudi sa granice. To je u suprotnosti sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama, ali je ovu praksu čak i poljski pralament proglasio zakonitom. Samo mali broj izbjeglica, koji su uspjeli da pređu na poljsku teritoriju dobio je uopšte šansu da preda zahtjev za azil i privremenu zaštitu.

Više solidarnosti i zaštite granica

„Mi podržavamo naše države članice na linijama fronta na istoku i jugu", naglasila je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije. U budžetu EU je za upravljanje granicama obezbijeđeno 6,4 milijarde evra i to za finansiranje dodatne opreme ili obezbjeđivanje graničnih prelaza. Osim toga, sredstva za podršku baltičkim zemljama i Poljskoj su utrostručena. „Morali bismo se suočiti sa vanrednom situacijom i pokazati solidarnost.“

Konačno, fon der Lajen je akciju bjeloruske strane nazvala pokušajem podsticanja dugoročne krize na spoljnim granicama EU. „Režim ( u Bjelorusiji) ugnjetava sopstvene građane. Njegove akcije su realna opasnost za EU, koje na probu stavljaju našu odlučnost i jedinstvo.“ Ali, Evropa će se svakako odlučno od toga braniti, istakla je Fon der Lajen.

Ali, hoće li zaista obećani novac biti upotrijebljen za gradnju zida na granici prema Bjelorusiji – u skladu sa poljskim željama, ali u suprotnosti sa dosadašnjom politikom EU? Radi se o „robusnom sistemu“, koji se pak ne treba „razumjeti kao zid“, rekao je Margaritis Šinas. On govori o vozilima, tehnologijama i komandnim strukturama. Evropska komisija time pokušava da se odmakne od obećanja koja je ležerno prošle nedjelje u Varšavi dao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. On je izjavio da ima mjesta za razgovor o gradnji zida sredstvima EU.

Između zaštite granica i pomoći izbjeglicama

Tokom debate u Evropskom parlamentu tvrdi kurs Evropske komisije naišao je na veliku podršku. Predsjedavajući Poslaničkog kluba Evropske narodne stranke čestitao je na tome što je zaustavljena migrantska struja. „Mi ne možemo sa Bjelorusijom da pravimo dil“, kazao je Nijemac Manfred Veber (CSU). „Mi ne možemo da podržavamo humanitarni koridor. Kada je granica u pitanju, tu imamo jasan stav.“ Ljude u pograničnim oblastima je nazvao žrtvama. Nada se intervenciji Ujedinjenih nacija.

Predsjedavajuća socijaldemokrata u EP naglasila je da je važno da se migranti spriječe da putuju ka granici. Morao bi se povećati pritisak na Rusiju, koja stoji iza čitave akcije. Ali, Ireks Garsija Perez kritikuje takođe poljsku vladu. „Premijer Moravijecki želi solidarnost, ali krši naše fundametalne vrijednosti.“ Pravo na azil se mora poštovati, a mediji i humanitarne organizacije moraju imati pristup granici. Španska socijalistkinja je postavila pitanje da li se Evropa zaista želi razviti u „Tvrđavu Evropu“. Ali, u pogledu većine u Evropskom parlamentu i preovladavajućeg mišljenja u Komisiji, kao i među zemljama članicama put je izgleda u velikoj mjeri zacrtan.

Samo se Zeleni i Ljevica koncentrišu na humanitarnu stranu situacije. „Dok god na ljude gledamo kao na najveću opasnost igramo na ruku Lukašenku“, kazala je Ska Keler iz njemačke partije Zelenih. „Oni nisu oružje. Oni su ljudi u nevolji.“ Martin Širdevan, njemački poslanik iz redova Ljevice je dodao da debatom dominira politička desnica. „Oni govore o opasnosti, mi govorimo o ljudima, koji ( na granici) umiru. Diskusija poriče humanitarnu stranu.“ On smatra da je najveći neuspjeh EU, što nije postigla dogovor o humanoj izbjegličkoj politici.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu