EU želi suzbiti strano uplitanje i zaustaviti širenje dezinformacija na internetu — ali stručnjaci kažu da lista uglavnom dobrovoljnih mjera, predstavljena u Briselu u srijedu, predstavlja tek mali korak ka tom cilju.

Novi planovi Evropske komisije, nazvani „štit za demokratiju" (democracy shield), uključuju osnivanje novog centra EU za „demokratsku otpornost" i dodjelu sredstava za nezavisne provjeravače činjenica na svim jezicima koji se govore u Uniji.

„Dezinformacije, algoritamska manipulacija, finansijski pritisak na medije i alati umjetne inteligencije sada ugrožavaju naš demokratski način života", rekao je evropski komesar Michael McGrath novinarima u srijedu. „Autoritarni režimi koriste hibridne taktike — napadaju infrastrukturu, eksploatišu temu migracija, manipulišu informacijama, angažuju kriminalne mreže i miješaju se u naše izborne procese."

Evropska povjerenica za digitalna pitanja Henna Virkkunen bila je manje neodređena, eksplicitno optuživši Rusiju da EU ima na meti kroz „manipulaciju informacijama i uplitanje".

Šta je „štit za demokratiju" EU?

Takozvani „štit za demokratiju" Evropske komisije u velikoj mjeri se oslanja na jačanje postojećih mjera ili poboljšanje koordinacije. Zvaničnici EU žele da sarađuju s tehnološkim kompanijama na novom protokolu za „incidente i krize" kako bi vlade EU mogle brže reagovati ako otkriju masovnu kampanju dezinformacija.

Komisija je također obećala da će „ojačati" finansiranje lokalnih i nezavisnih medija te „razmotriti" nove načine za „modernizaciju pravila o oglašavanju" radi jačanja održivosti evropskih medija.

Najviše pažnje ipak je posvećeno novom centru za borbu protiv dezinformacija, koji bi, prema riječima jednog zvaničnika EU, mogao početi s radom već sljedeće sedmice. McGrath je rekao da bi taj centar trebao pomoći državama članicama da zajednički „preduprijede prijetnje" i „brižljivo usklade" odgovore.

Dobrodošli i budući članovi

Kandidatkinje za članstvo u EU, poput Ukrajine, Crne Gore ili Albanije, također će biti pozvane da se pridruže. „Realnost je da će, kako se zemlje budu približavale članstvu u EU, intenzitet prijetnji s kojima se suočavaju u pogledu stranog uplitanja samo rasti", rekao je McGrath.

Kandidat za članstvo, bivša sovjetska republika Moldavija, ove je godine bila izložena brojnim pokušajima miješanja tokom ključnih izbora, uključujući šeme koje su novinari otkrili a prema kojima su građanima nuđene novčane naknade iz ruskih banaka da objavljuju antirežimske sadržaje na internetu. Moskva je negirala bilo kakvo uplitanje.

Ima li plan stvarnu snagu?

Čak je i ovaj glavni novi centar samo dobrovoljna mjera, što znači da države članice EU neće biti obavezne da participiraju. Politička analitičarka Luise Quaritsch kaže da je to zato što se izvršno tijelo EU pazi da ne zadire previše u ingerencije nacionalnih vlada. „Države članice ne žele da Evropska komisija bude previše aktivna na području koje smatraju nacionalnom nadležnošću i pitanjem suvereniteta", rekla je Quaritsch, istraživačica u think tanku Jacques Delors Centre, za DW.

Dodala je da su novi planovi iz Brisela puni „dobrih ideja", ali i upozorila da trenutni pristup EU u borbi protiv dezinformacija — koji se uglavnom svodi na razotkrivanje i demantovanje pojedinačnih lažnih narativa koje šire botovi ili „dvojnici" web stranica koje imitiraju nacionalne medije — može promašiti suštinu problema. „U trenutka kada ljudi vide te objave ili kada se provjera činjenica objavi, već je prekasno. Ljudi su to već vidjeli i to više ne mijenja njihovu percepciju", objasnila je.

Oprezni prema Washingtonu?

Izvršno tijelo EU naglasilo je da „štit za demokratiju" neće ograničiti slobodu govora ili izražavanja. Poruka je, čini se, pažljivo sročena ne samo za građane EU, nego i za zakonodavce s druge strane Atlantika.

Trumpova administracija oštro je kritikovala evropska digitalna pravila, a potpredsjednik SAD-a JD Vance je tokom govora u Parizu ranije ove godine upozorio da „Amerika ne može i neće prihvatiti" da strane vlade „stežu obruč“ oko američkih tehnoloških kompanija.

Mjere, predstavljene u srijedu, ne uvode nikakve nove zakonske obaveze za velike tehnološke firme, već od platformi poput Facebooka, TikToka i Googlea — koje su se dobrovoljno pridružile kodeksu ponašanja EU protiv dezinformacija — traže da proaktivnije sarađuju s vladama.

X pod lupom

To je ponovo skrenulo pažnju na platformu X, bivši Twitter, koja se 2023. povukla iz svih dobrovoljnih mjera EU, nakon što ju je preuzeo Elon Musk.

Evropska komisija je u srijedu ponovo odbacila optužbe da je namjerno odgađala rezultate dvogodišnje istrage o navodnim kršenjima evropskih zakona na platformi X kako bi „odobrovoljila" Trumpovu administraciju usred neizvjesnosti oko američkih carina i podrške Ukrajini.

„Komisija svakodnevno provodi ove propise", rekla je Virkkunen novinarima. „Također ćemo moći zaključiti neke od istraga u narednim sedmicama i mjesecima. Dakle, posao stalno napreduje."

Organizacija Reporteri bez granica bila je među onima koje su pozvale EU da pojača tehničke mjere u svom planu „štita za demokratiju". „Vrijeme je da ponovo preuzmemo kontrolu nad online prostorom, osiguravajući da algoritmi društvenih mreža i AI asistenti budu dizajnirani tako da podržavaju demokratske garancije promovisanjem pouzdanih izvora vijesti", rekao je generalni direktor Thibaut Bruttin u srijedu.