Na vanrednom sastanku 27 ministara spoljnih poslova EU jednoglasno su odlučili da se Rusiji uvedu nove sankcije. Sastanak je održan u Parizu, pošto su ministri tamo bili radi sastanka sa svojim kolegama iz indo-pacifičkog regiona.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbijednost Žozep Borel ponovo je oštro osudio ruske akcije u istočnoj Ukrajini kao eklatantno kršenje međunarodnog prava i govorio o „izuzetno opasnoj situaciji". Ministari su odobrili sankcije koje „bi trebalo da zabole Rusiju i koje će je veoma zaboljeti", rekao je Borel uveče u Parizu.

Prema Borelu, sankcijama će biti pogođeno 27 pojedinaca, institucija i banaka, koji pripadaju ruskom državnom vrhu i vojnom sistemu. Riječ je o bankama koje finansiraju agresiju predsjednika Putina. Ruskoj državi će biti prekinut pristup međunarodnim tržištima obveznica i finansijskim uslugama.

EU će na svoje liste sankcija dodati 351 poslanika ruske Dume koji su glasali za priznavanje separatističkih republika na istoku Ukrajine: njihova imovina biće zamrznuta i zabranjen ulazak u EU.

Međutim, ministri ne mogu donijeti pravno obavezujuću odluku. To će moći da se provede tek na sastanku u Briselu ove nedjelje. Sankcije stupaju na snagu tek kada budu objavljene u Službenom listu Evropske unije.

Prvi krug sankcija

EU za početak hoće da stavi na snagu prvi krug sankcija. Drugi krug oštrih mjera protiv cijele ruske privrede i nekih ruskih oligarha planiran je samo ako predsjednik Putin dozvoli svojim trupama da pređu takozvanu liniju kontakta između separatističkih oblasti i ostatka Ukrajine. EU bi to vidjela kao invaziju na Ukrajinu, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbijednost Žozep Borel u Parizu.

„Imamo na raspolaganju još više municije", rekao je Borel. Nejasno je šta još Putin ima na umu, šta bi trebalo da se desi u ostatku oblasti Dombas na istoku Ukrajine. Rusija je rekla da se njeno obećanje zaštite ne odnosi samo na separatističke oblasti, već i na oblasti koje trenutno kontroliše ukrajinska vojska.

„Ova priča još nije gotova", rekao je Borel sa prijetećim prizvukom.

Takođe je potrebno pomno pratiti kako se ponaša rukovodstvo u Bjelorusiji, gdje su takođe stacionirane hiljade ruskih vojnika. I tamo bi mogle biti neophodne nove sankcije, ukazao je visoki zvaničnik EU.

„Moramo udvostručiti podršku Ukrajini. Moramo preispitati odbranu baltičkih država. Moramo ostati jaki i ujedinjeni", rekao je litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kritikovao je prijetnje novim sankcijama, ali ih je inače mirno primio na ruskoj državnoj televiziji: „Uvijek prijete svakakvim sankcijama. (...) Navikli smo."

G7 podržava sankcije

Kao predsjedavajuća G7, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok sazvala je hibridnu konferenciju ministara spoljnih poslova grupe najvažnijih zapadnih industrijalizovanih zemalja. U G7 pored Njemačke, Francuske i Italije (članice EU) spadaju još Velika Britanija, SAD, Kanada i Japan.

Berbok je u Parizu rekla da se mora zajedno postaviti „znak stop” kako bi se Putin zaustavio i „spriječila dalja eskalacija". Ona je objasnila da sankcije koje je donijela EU mogu da budu proširene u bilo kom trenutku.

Sjeverni tok 2 na ledu

Kancelar Olaf Šolc iznenadio je u Berlinu najavom da će proces odobravanja kontroverznog rusko-njemačkog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru biti obustavljen. Gasovod još nije u funkciji pa zamrzavanje dozvole nema direktne posljedice po isporuke ruskog gasa. EU pokriva oko 40 odsto svojih potreba za gasom uvozom iz Rusije.

U Briselu je pretežno simboličan čin iz Berlina naišao na pozitivne reakcije. Evropska komisija, više država članica i Evropski parlament odavno su označili Sjeverni tok 2 kao ruski „geostrateški projekat". Glavna tačka kritike je da bi Sjeverni tok 2 - Ukrajinu i Poljsku učinio suvišnim kao tranzitne zemlje za isporuke gasa iz Rusije.

Koordinacija sa saveznicima

Evropska unija, Britanija i SAD željele su da blisko koordiniraju svoje sankcije kako bi postigli maksimalan efekat. Tako će ruski oligarsi istovremeno biti pogođeni osjetljivim ograničenjima na Kipru, u Londonu i u američkim poreskim oazama.

Portparol Evropske komisije Erik Mamer rekao je u Briselu da je Rusija izabrala put eskalacije. „Sada moramo da se pobrinemo da zaustavimo Rusiju. Moramo da nastavimo da nalazimo diplomatski put, ali prvo moramo da reagujemo."

NATO strahuje od eskalacije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg optužio je rusko rukovodstvo da ne želi da se zaustavi na liniji razgraničenja između separatističkih oblasti i zapadne Ukrajine.

„Svi znaci ukazuju na to da Rusija nastavlja da planira totalni napad na Ukrajinu", rekao je Stoltenberg u Briselu poslije sastanka Savjeta NATO-a. Prema nalazima NATO-a, Rusija je koncentrisala oko 150.000 vojnika na granicama sa Ukrajinom. Stoltenberg je pozvao ruskog predsjednika da ublaži situaciju. „Nikad nije kasno da se ne napadne", apelovao je on u Briselu.

NATO ne donosi sopstvene ekonomske sankcije. Vojno rukovodstvo NATO-a smanjilo je vrijeme odgovora za „snage za brzo reagovanje" od 45.000 muškaraca i žena sa redovnih 30 dana na samo nekoliko dana.

SAD prebacuju oko 4.700 vojnika u Poljsku i 1.000 u Rumuniju - međutim, oni nisu podređeni NATO-u.

Bundesver dodaje 350 vojnika u „borbenu grupu" kojom komanduje NATO u Litvaniji. NATO je isključio direktnu vojnu intervenciju jer Ukrajina nije dio teritorije te alijanse. „Povećana budnost je ono što možemo da ponudimo", rekao je diplomata NATO-a. Pojedine države članice snabdijevaju Ukrajinu oružjem i opremom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu