Dječji rad i dalje je globalna pošast. Iako je od 2000. godine postignut značajan napredak u njegovom smanjenju, događaji posljednjih godina poput pandemije COVID-a 19 i raznih sukoba širom svijeta gurnuli su milione porodica u siromaštvo i prijetili da će zaustaviti postignuti napredak.

Međutim, najnoviji izvještaj UNICEF-a i Međunarodne organizacije rada (ILO) o toj temi navodi da je došlo do pada u usporedbi s posljednjim izvješćem prije četiri godine, sa 138 miliona involviranih u dječji rad u 2025. godini, u odnosu na 160 miliona zabilježenih prije četiri godine. 

„Nalazi našeg izvještaja pružaju nadu i pokazuju da je napredak moguć“, rekao je glavni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo u saopćenju za javnost. „Ali ne smijemo biti zaslijepljeni činjenicom da je pred nama još dug put prije nego što postignemo naš cilj iskorjenjivanja dječjeg rada.“

Što predstavlja dječji rad?

Nina Mast, analitičarka Instituta za ekonomsku politiku sa sjedištem u Washingtonu, rekla je za DW da je dječji rad eksploatatorski ili opresivni rad maloljetnika ili „bilo koji rad koji je pretjeran u smislu da ometa obrazovanje, zdravlje ili dobrobit djeteta“.

Štetni dječji rad obično se povezuje s najsiromašnijim zemljama svijeta. Prema riječima Claudije Cappa, više savjetnici za statistiku i praćenje pri UNICEF-u, subsaharska Afrika dom je dvije trećine ukupnog broja djece koja su izložena dječjem radu. 

Međutim, ona je upozorila da je to problem i za dijelove svijeta s višim prihodima poput Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

„Iako je dječji rad češći u zemljama s niskim prihodima, on i dalje postoji u onima s visokim prihodima“, rekla je ona za DW. „Često je skriven u poljoprivredi, neformalnom radu ili unutar marginaliziranih zajednica. Siromaštvo, nejednakost i isključenost čine određene skupine djece ranjivima, bez obzira gdje žive", kaže Cappa.

SAD bilježi porast

Nina Mast tvrdi da se kršenja dječjeg rada ne odnose samo na neplaćeni ili opasni rad, već i na uvjete poput odrađenog vremena ili bilo kakvog "prekomjernog ili iskorištavajućeg rada koji ometa obrazovanje".

Njen glavni fokus je na SAD-u gdje su se kršenja Zakona o pravičnim radnim standardima - glavnog zakonodavstva o zaštiti radnika u zemlji - povećala od pandemije.

Prema informacijama američkog Ministarstva rada, broj djece za koju se utvrdi da je zaposlena kršeći savezne zakone o dječjem radu povećao za 31% između 2019. i 2024. godine.

„Mislim da bismo ovo trebali smatrati krizom koja nije riješena s obzirom na nedavni porast kršenja zakona", kaže Mast dodajući da je Trumpova administracija najavila planove za slabljenje raznih zakona o zaštiti rada.

Mast kaže da tipična kršenja u SAD-u uključuju maloljetnike koji rade predugo ili do kasno uveče, ili slučajeve u kojima su maloljetnici zaposleni korištenjem opreme koja je zabranjena za njihovu dob ili obavljanjem poslova koje ne bi smjeli obavljati zbog svoje dobi.

Još jedan veliki problem, dodala je, je poljoprivredna industrija, gdje se djeca od samo deset godina ponekad zapošljavaju na za njih štetnim poslovima.

„Problem koji nismo riješili u SAD-u jest činjenica da su standardi u poljoprivredi puno niži“, rekla je Mast. „Poljoprivreda je najsmrtonosnija industrija za djecu kada je riječ o stopi smrtnosti. To je problem koji ostaje neriješen", kaže ona.

Također europski problem

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, oko 71% sve djece koja rade  u poljoprivredi. To je također veliki dio problema u Europi, kaže Marc Dubbelt, direktor Global Marcha, mreže sindikata i organizacija civilnog društva posvećenih eliminaciji dječjeg rada, ropstva i trgovine ljudima.

On kaže da je nedavno bilo kršenja zakona u Albaniji, Rumunjskoj, kao i u sektoru voća i povrća u Italiji. „Ne pogađa vas to kao dijete koje radi u rudnicima u Kongu“, kaže on za DW. „Ali to je vrlo opasan posao. Djeca rade s pesticidima, rade pod ogromnim toplinskim stresom. To je stvarno nezdravo za dijete", dodaje. 

Claudia Cappa iz UNICEF-a ističe da je prevalencija dječjeg rada u EU niska u usporedbi s globalnim razinama, ali kaže da „postoji u skrivenijim oblicima, uključujući poljoprivredu, neformalne usluge i među marginaliziranim zajednicama.“

I Cappa i Dubbelt upozoravaju da je teško doći do pouzdanih podataka u zemljama s višim prihodima i da postoji nedostatak informacija.

EU se 2021. godine pridružila globalnoj inicijativi kojom se 2025. godina određuje godinom okončanja dječjeg rada u svim oblicima. Iako taj cilj nije postignut, EU ima relativno snažno zakonodavstvo usmjereno na zaštitu djece i maloljetnika od štetnih radnih praksi.

Direktiva EU o zaštiti mladih na radu zahtijeva od država članica da zabrane zapošljavanje djece mlađe od 15 godina ili one koja su još uvijek u redovnom obrazovanju, uz neke iznimke. Također propisuje različite obveze za poslodavce u pogledu zdravlja i sigurnosti mladih radnika.

Stephen Blight, viši savjetnik UNICEF-a za zaštitu djece, smatra da je uvođenje Direktive o dubinskoj analizi korporativne održivosti od strane EU, koja je stupila na snagu u julu 2024., bio važan korak prema rješavanju ovog problema. Blight kaže za DW da direktiva ima "ogroman potencijal doprinijeti poštovanju i zaštiti dječjih prava, ako se u potpunosti i pravilno provede".

Međutim, on izražava zabrinutost zbog takozvanog Omnibus prijedloga Europske komisije, koji ima za cilj pojednostaviti i smanjiti određene propise i zahtjeve za izvještavanje za kompanije širom EU.

Blight tvrdi da bi prijedlog mogao oslabiti napredak u vezi s lancima opskrbe EU-a, ističući činjenicu da je jedan od planova ograničiti opseg u kojem će tvrtke iz EU-a morati provoditi analizu dobavljača. „Rizikuje se da se previde dublji dijelovi lanaca opskrbe, gdje se često događaju najgori oblici dječjeg rada", kaže Blight.

Marco Dubbelt slaže se da je jedan od najvećih izazova za EU u vezi s dječjim radom povezan s njezinim lancima opskrbe izvan Unije.

On smatra da je problem veći nego što se može vidjeti, ali ponovno naglašava da je nedostatak pouzdanih podataka glavni problem te da je potrebno više istraživanja i izvještavanja.

„Ono što sam vidio jest da je mnogo djece povezano s lancima opskrbe, ali ponekad je vrlo teško uspostaviti tu vezu jer se toliko posla odvija izvan mreže i ispod stola."

Uredio: Uwe Hessler