Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu i turski ministar za evropska pitanja Ömer Celik su doputovali u Brisel na tzv. visokorangirani dijalog. Na tom sastanku se ne radi o pristupnim pregovorima sa Turskom kao kandidatom za članstvo. To je na ledu još od kraja 2016. godine. Tada su zemlje članice EU odlučile da ne otvaraju nova poglavlja sve dok ne prestanu čistke i proizvoljna hapšenja nakon neuspjelog pokušaja puča.

Na sastanku nije razgovarano o nastavku i proširenju carinske unije sa Turskom jer se spor pojedinih članica EU sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom znatno pooštrio. Prošle sedmice je Erdogan dozvolio hapšenje aktivista za ljudska prava među kojima je i Nijemac Peter Steudtner. Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je najavio oštriji pristup prema Turskoj.

Ankara zahtjeva pristup EU

Dakle, ove srijede u Briselu neće biti pregovarano. Umjesto toga je turski ministar za evropska pitanja na konferenciji za novinare postavio zahtjev da pristupni pregovori moraju biti nastavljeni nakon otvaranja novih poglavlja. Celik je rekao da je greška ako EU misli da će nastavak pregovora povezati sa ustavnim reformama u Turskoj. „To niko više ne može vratiti. To je sada završena stvar", rekao je Celik.

Prije toga je evropski komesar za proširenje Johannes Han rekao da je razlog za oklijevanje zemalja članica EU demontaža pravne države u Turskoj kao i ustavne promjene. „Kako bi ponovo došli do jednog pozitivnog dnevnog reda su nam potrebni napretci u tim područjima“, rekao je Hahn.

Turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu tvrdi da je u Turskoj sve u najboljem redu. Ni jedan jedini zakon ne ugrožava vladavinu prava. EU ima dvostruke standarde u borbi protiv terorista. Turska ima pravo da poduzme korake protiv novinara i boraca za ljudska prava optuženim za terorizam. 

Obje strane, EU i Turska vlada, ne mogu se složiti ko bi mogao biti terorista, a ko ne. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost te potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini odbija da sve pristalice Gülenovog pokreta okarakteriše kao teroriste. Turska smatra da su pristalice Gülenovog pokreta odgovorne za neuspjeli pokušaj puča prošle godine.

Amnesty: "Turska prelazi crvenu liniju"

Tokom razgovora u Briselu su, osim o energetskoj politici, migracijama i borbi protiv islamističkog terora,  razmijenjeni stavovi o mnogim oblastima. Evropski komesar Han je rekao da se „Turska udaljava od evropskih vrijednosti". Generalni sekretar organizacije za zaštitu ljudskih prava „Amnesty International" Salil Shetty je u razgovoru za DW pozvao Tursku da pod hitno oslobodi uhapšene aktiviste među kojima je predsjednik Amnestyja u Turskoj.

„Mislimo da je Turska hapšenjem aktivista podigla napad na ljudska prava na novi nivo. EU mora priznati da je napad na predstavnike Amnestyja bio dugo planiran porez. Ovdje je pređena crvena linija", rekao je Shetty za DW.

EU upozorava na vladavinu prava

Komesar za proširenje EU Hahn je pozvao tursku vladu da poštuje vladavinu prava. „Za nas je uvijek bitno da sumnje i optužnice budu zasnovane na konkretnim i individualnim primjerima. Imamo utisak da su mnogi prigovori paušalni. To nije u skladu sa principima vladavine prava".

Generalni sekretar Amnesty Internationala je u razgovoru sa opunomoćenicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Mogherini zatražio da Evropljani budu odlučniji prema Ankari. „EU ima mnogo sredstava pritiska: novčana pomoć, pregovori o carinskoj uniji, bezvizni režim. Sada se ta sredstva moraju primijeniti. Ako EU to sada ne uradi, onda se postavlja pitanje na koju crvenu liniju ona čeka?", pita se Shetty u intervjuu za DW. Turski ministar vanjskih poslova kaže da Turska „godinama nije imala problema sa Amnesty Internationalom". Funkcioner Amnestya je sada uhapšen u Turskoj pod sumnjom da je član Gülenovog pokreta, što prema turskom tumačenju znači terorista.

Dogovor o izbjeglicama funkcioniše

Komesar za proširenje EU Hahn je rekao da je do sada od ukupno planirane 4,2 milijarde eura finansijske pomoći do 2020. godine u Tursku prebačeno 190 miliona eura. Prekidanje kompletne tzv. predpristupne pomoći je moguće tek kada pristupni pregovori budu formalno prekinuti. „Carinska unija, koja bi trebala olakšati trgovinu između EU i Turske, može biti proširena tek onda kada se Turska bude ponovo pridržavala normi pravne države", tvrdi Hahn. „Gledano iz ekonomske perspektive je i nama u interesu nadogradnja carinske unije", dodaje Hahn.

Dogovor o izbjeglicama prema navodima obje strane ne bi trebao biti ugrožen. Međutim, gosti iz Turske su predbacili EU da ne ispunjava u potpunosti svoje obaveze iz sporazuma, dok Turska i dalje prihvata i zbrinjava izbjeglice. EU odbacuje optužbe i ukazuje na to da je za pomoć izbjeglicama već isplaćeno tri milijarde eura kao što je i dogovoreno.