Proces pridruživanja Gruzije vjerovatno neće napredovati još neko vrijeme. Portparolka Evropske komisije je na pitanje DW-a izjavila da prvo moraju biti razjašnjene sumnje u vezi sa ishodom izbora i da se moraju povući nedemokratski zakoni.

Nakon prošlonedjeljnih izbora u Gruziji je sporno ko je pobijedio. Vladajuća stranka „Gruzijski san" tvrdi da je ona pobjednik. Državna izborna komisija potvrdila je da je ta stranka dobila najviše - 54 odsto glasova.

Predsjednica zemlje, Salome Zurabišvili, ne priznaje rezultate izbora. U intervjuu za DW pozvala je građane na proteste. „Ovi izbori su pokradeni. Ljudi na ulicama Gruzije će potvrditi ovu ocjenu", rekla je Salome Zurabišvili.

Sačekati izveštaj posmatrača

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Žozep Borelj, pozvao je izbornu komisiju Gruzije da istraži i otkloni nepravilnosti na izborima. „To je neophodno da bi se obnovilo povjerenje u izborni proces", objasnio je Borelj u pisanom saopštenju.

Iz saopštenja se nije moglo naslutiti da li EU priznaje rezultate izbora. Prema Boreljovim riječima Brisel želi da sačeka završni izvještaj posmatrača Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Slično se izrazio i predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, koji predstavlja 27 država članica. Sledeće nedjelje će se diskutovati o tome na samitu EU.

Pristupni proces je zamrznut

Ljetos je EU obustavila dalje korake u pristupnom procesu Gruzije, kavkaske republike sa četiri miliona stanovnika. Razlog je bio jedan zakon usvojen glasovima vladajuće partije, sve više naklonjene Rusiji. Tim zakonom se nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva proglašavaju „stranim agentima" i otežava se njihov rad u Gruziji.

Zemlje članice EU su zauzele stav da gruzijska vlada, koju podržava oligarh autokratskih stavova Bidzina Ivanišvili, podriva demokratski proces i osnovne vrijednosti EU. Sve dok je zakon na snazi, pripreme za pristupne pregovore ostaće zamrznute, a finansijska pomoć suspendovana.

Uslijedio je još jedan zakon koji je ograničio prava homoseksualaca i drugih seksualnih manjina i koji u osnovi slijedilo ruski model u zabrani „homoseksualne propagande".

Gruzija je tek pre godinu dana dobila status kandidata za članstvo u EU. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, EU je započela pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, koje, kao i Gruzija, izlaze na Crno more.

Gruzijski san: pridruživanje kao cilj

Brisel i dalje pretpostavlja da bi Gruzija u nekom trenutku željela da se pridruži EU. Prema istraživanjima javnog mnjenja prije izbora, najmanje 80 odsto ljudi je za ovaj korak.

„Konstruktivan i inkluzivan dijalog u čitavoj širini političkog spektra sada je od ključnog značaja", rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

„EU poziva Gruziju da provede demokratske, sveobuhvatne i održive reforme u skladu sa principima evropskih integracija."

Gruzijski premijer Irakli Kobahidze izjavio je u ponedjeljak poslije izbora da njegova partija „Gruzijski san" nikako nije protiv ulaska u EU. Pristupanje Uniji do 2030. je „najvažniji spoljnopolitički cilj", rekao je Kobahidze u gruzijskoj prijestonici Tbilisiju. Dodao je da je potreban novi početak u odnosima sa EU.

Prije izbora, vladajuća partija Gruzijski san je podsticala strah od rata i tvrdila da će Rusija izvršiti invaziju na Gruziju ako pobijedi proevropski opozicioni tabor.

Od kratkog rata u ljeto 2008. godine, ruske trupe su faktički okupirale oko 20 odsto gruzijske teritorije, Južnu Osetiju i Abhaziju.

Orban opet na svoju ruku

EU nije u potpunosti jedinstvena u svom stavu da treba sačekati i posmatrati. Mađarski premijer Viktor Orban čestitao je vladajućoj partiji na njenoj "ubjedljivoj pobjedi" odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta u subotu, kada još nisu bili objavljeni preliminarni rezultati.

Orban je na sličnom autoritarnom kursu kao i gruzijska vlast i jedini je premijer iz Evropske unije koji održava bliske kontakte sa Kremljom.

Očekuje se da će mađarski premijer danas boraviti u gruzijskoj prijestonici Tbilisiju. Međutim, on ne putuje u Gruziju kao aktuelni predsjednik Evropskog savjeta.

Od Orbanovih samovoljnih poteza u politici prema Ukrajini i njegovih samoproglašenih mirovnih misija, zvanični Brisel insistira na tome da rotirajući predsjedavajući Savjeta nema spoljnopolitički mandat. „On putuje kao mađarski premijer bez mandata", rekla je portparolka Komisije u Briselu.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu