Nakon višesatnog vijećanja predsjednici država i vlada zemalja članica Europske unije dogovorili su se u četvrtak (26.10.) kasno navečer na kraju prvog dana redovnog samita oko zajedničke izjave u pogledu najnovije eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. U zajedničkoj izjavi se od sukobljenih strana, Izraela i Hamasa, traži da omoguće „brz, siguran, neometan i kontinuiran pristup humanitarne pomoći civilnom stanovništvu. Kako bi se to ostvarilo  potrebni su humanitarni koridori i prekidi vatre.  „Sve gora humanitarna situacija stanovnika Gaze je povod za veliku zabrinutost", stoji u zajedničkom priopćenju.

Kako se dalje navodi, Europska unija će i dalje „intenzivno surađivati" s partnerima u regiji kako bi se zaštitilo civilno stanovništvo i omogućio pristup hrani, vodi, medicinskim potrepštinama i gorivu. Pritom je naglašeno kako treba osigurati da „Hamas ne zloupotrijebi ovu pomoć". Kako se to namjerava postići, s obzirom na to da Hamas još uvijek kontrolira Gazu i gorivo zloupotrebljava u vojne svrhe, nije navedeno. Izrael, ybog toga, trenutno blokira isporuku goriva Gazi.

U izjavi se oštro kritizira i teroristička organizacija Hamas i posebice njihova zloupotreba civila u borbenim akcijama, što je opisano kao posebno okrutno postupanje.

Njemačka na jednoj, Španjolska na drugoj strani

No i ovaj samit je pokazao  relativnu podijeljenost unutar Europske unije  kad je u pitanju odnos prema najnovijoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Iako je i sama izjava, koja ukazuje na katastrofalnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze - kritika na račun Izraela, tijekom petosatne rasprave su uočene i razlike u pristupu i nekim dijelovima teksta izjave. Zemlje poput Njemačke i Austrije, ali i Mađarske tražile su umjereniji ton, kada su u pitanju zahtjevi, koji se traže od Izraela. To se posebice odnosi na pitanje prekida vatre. Dok je predsjedavajuća vijećem EU-a Španjolska, ali i zemlje poput Irske, insistirala na pojmu „pauza" što se može protumačiti kao trajni prekid vatre, Njemačka je insistirala na pravu Izraela da nastavi borbu protiv Hamasa. Kompromis je pronađen u množini: sada se govori o „pauzama" čime bi postalo jasno da EU od Izraela ne traži odustajanje od borbe protiv Hamasa, nego kratkotrajna zatišja kako bi se omogućila dostava humanitarne pomoći.

No, ne samo Njemačka nego i ostale zemlje članice govore o napadu Hamasa koji traje od 7. 10. „Neki misle da se Hamas nakon 7. listopada/oktobra, kada je počinio pokolj nad izraelskim civilima, povukao i da se brani. No to nije istina: Hamas od tada kontinuirano napada Izrael svim mogućim sredstvima, prije svega raketama, ali i novim upadima na izraelski teritorij", citira njemački javni servis ARD jednog diplomatu.

Mirovna konferencija za rješenje na temelju dvije države

Španjolski premijer Pedro Sanchez najavio je potrebu održavanja međunarodne mirovne konferencije koja bi trebala biti sazvana u roku od šest mjeseci i koja bi, kako je rekao Sanchez, „pomogla da se nađe rješenje na temelju principa dvije države - za Palestince i Izraelce".

Izrael još nije reagirao na zajedničku izjavu iz Bruxellesa ali diplomati na rubu samita iskazuju skepsu oko moguće reakcije iz Jeruzalema. Mnogi smatraju da je malo vjerojatno da će Izraelci u dogledno vrijeme sjesti za pregovarački stol s Palestincima. U svakom slučaju neće toliko dugo, dok se ne okonča kopnena ofenziva u Pojasu Gaze, koju Izrael već danima priprema.

Njemački kancelar Olaf Scholz istaknuo je još jednom pravo Izraela na samoodbranu i izrazio uvjerenje da izraelska vojska čini sve što je u njezinoj moći kako ne bi naškodila civilima. „Izrael je demokratska država s vrlo humanim principima za kojima se povodi. Možemo biti sigurni da će izraelska vojska u svemu onom što poduzima poštivati pravila koja se temelje na međunarodnom pravu. U to ne sumnjam", rekao je Scholz nakon prvog dana samita u Bruxellesu.

nk (ARD, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu