Evropska komisija želi zabraniti upotrebu jednokratnog plastičnog pribora za jelo ili slamki za sok. Cilj je spriječiti zagađenje rijeka i mora. Kritičari smatraju da time problem neće biti riješen.
Oglas
Jednokratni plastični pribor za jelo, slamke za sok, štapići za uši ili držači balona od plastike bi u EU trebali biti zabranjeni. Cilj je bolja zaštita okoliša i mora. Evropska komisija je sada potvrdila njene nezvanične planove. Plan je da se iz upotrebe izbace i drugi proizvodi od plastike kao i to da proizvođači tih proizvoda trebaju više plaćati zbog zagađenja okoline.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i odbačene ribolovne mreže
"Plastični otpad je nesumnjivo veliki problem i Evropljani taj problem moraju riješiti zajedno", kaže potpredsjednik Evropske komisije, Frans Timmermans. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u supermarketima su značajno smanjeni. Proizvode koji bi trebali biti zabranjeni će zamijeniti alternativni. Komisija ističe da će od njenih planova okoliš imati veliku korist. Mjerama je pored ostalog predviđeno da se smanji količina ugljen-dioksida za 3,4 miliona tona. Šteta od zagađenja okoliša bi do 2030. godine trebala biti smanjena za 22 milijarde eura, navodi se u Briselu. Potrošači bi na taj način mogli uštedjeti oko 6,5 milijardi eura.
BiH će se ugušiti u vlastitom smeću
Širom BiH postoji preko 10.000 divljih deponija smeća. Broj se stalno povećava, a krivica se dijeli na pola - na državu i građane.
Foto: DW/A. Kamber
I ovo je Bosna
Odnos stanovništa BiH prema prirodi najviše se oslikava kroz korito rijeke Bosne. Stanovništvo okolnih mjesta na obalama ove rijeke stvara divlje deponije. Iako se Bosna 2014. godine izlila, jednim dijelom i zbog nemarnog odnosa prema njoj, te u poplavama ostavila katastrofalne posljedice, stanovnici su nastavili sa praksom bacanja smeće u njeno korito.
Foto: DW/A. Kamber
Pašnjaci smeća na planini Raduša
Na planini Raduši stvorena je velika deponija i zbog njenog neadekvatnog saniranja, plastične kese i drugi otpad nošen vjetrom završi po cijeloj visoravni. Na ovom mjestu siromašno stanovništvo je često u potrazi za sekundarnim sirovinama, a zalogaj među otpadom potraže i krda konja. I jedni i drugi rizikuju zdravlje.
Foto: DW/A. Kamber
Rijeka plastike i najlona
Odnos države i stanovništva BiH prema rijeci ilustruje i primjer Vrbasa. Bilo je dovoljno otići samo nekoliko kilometara od izvora rijeke da se primjeti koliko se brine za jednu od najljepših rijeka BiH. Plasnične kese "krase" obje obale rijeke, dok je korito ispunjeno veš mašinama i dijelovima automobilskih karoserija.
Foto: DW/A. Kamber
Opštinska deponija na obali rijeke
Slikoviti primjer odnosa lokalne vlasti prema prirodi je deponija opštine Petrovo. Nastala je 2006. i doslovno se nalazi na obali rijeke Spreče. Smeće iz deponije, nošeno rijekom, "krasi" rijeku kilometrima nizvodno. Iz opštine su nam kazali da nije do njih, nego je rijeka promijenila tok pa sama došla do smeća.
Foto: DW/A. Kamber
Pliva flaša preko Spreče
Sa divljih deponija otpad ubrzo završi po cijeloj regiji nošen vjetrom, životinjama, kao i zbog kiša i povećanja vodostaja. Sa deponije u Petrovu smeće putuje rijekom i završava na obalama rijeke Spreče, zatim Bosne, Save...
Foto: DW/A. Kamber
„Ravno do mora“
Planinski biser, rijeka Drežnica smještena između planina Čvrsnice i Čabulje, nije pošteđena divljih deponija. Najtužnije je što smeće uglavnom ostavljaju mještani i time truju i sebe i okoliš. Strategija rješavanja problema sa otpadom postoji, ali je proces njene realizacije vrlo spor. Svi okolišni problemi su vlastima posljednji na listi.
Foto: DW/A. Kamber
Smeće u žitu
Prikaz oranice sa zasijanim žitom uz samu deponiju. Divlje deponije su posvuda: u blizini naselja, riječnih obala, šumaraka, izvora, pašnjaka i oranica. Vrlo lako sadržaji iz deponija završavaju i u tanjiru.
Foto: DW/A. Kamber
Predah na deponiji
Prolaznici, putnici i turisti svoj prvi susret sa otpadom imaju već na prvom odmaralištu pored puta. Gotovo da nema proširenja uz cestu u BiH na kojem se ne nalaze gomile smeća.
Foto: DW/A. Kamber
Prvomajska
Redovna pojava na izletištima poslije proslava i praznika su gomile smeća koje u prirodi ostave izletnici. Razbijene flaše, kese, ambalaža, plastike, limenke, ostaci hrane su obavezan dekor većine izletišta nakon praznika.
Foto: DW/A. Kamber
Zabranjeno deponovanje, slobodan pristup
Većina deponija nije osigurana, ograđena niti pod kontrolom. Na njima se okupljaju siromašni, djeca u igri, kao i gladne napuštene ili divlje životinje. Ekološka udruženja apeluju i upozoravaju dok nadležni nemaju novca ili sluha za rješavanje problema sa otpadom.
Foto: DW/A. Kamber
Brda smeća
Procjenjuje se da širom BiH postoji preko 10.000 divljih deponija, s tim da se taj broj stalno povećava. Istovremeno, opasnost za zdravlje ljudi i okoliš predstavljaju i opštinske deponije koje ne zadovoljavaju uslove odlaganja komunalnog otpada.
Foto: DW/A. Kamber
Daleko od EU
Bez hitne intervencije, strategije i akcije lokalnih i državnih vlasti stanje se može samo pogoršati jer se tone otpada svakodnevno odlažu po cijeloj zemlji. Uz to, potrebno je uložiti mnogo više napora u edukovanju stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. U protivnom BiH će se ugušiti u vlastitom smeću.
Foto: DW/A. Kamber
12 slika1 | 12
Evropska komisija svoje planove opravdava zaštitom okeana. Više od 80 posto otpada u morima je od plastike. Predložena smjernice EU se ciljano odnose na proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu i odbačene ribarske mreže što, prema podacima EU, čini 70 posto otpada na plažama. Smjernice EU su trenutno samo prijedlozi. O ovim smjernicama se još treba razgovarati sa državama članicama EU i Evropskim parlamentom. Usvajanje tih prijedloga i njihovo sprovođenje u djelo bi moglo trajati godinama
80 Centi za kilogram plastičnog otpada
Komesar za budžet EU Günther Oettinger planira izdatke za otpad od plastike, koji prema njegovim riječima ne bi direktno uticali na potrošače: „Naš prijedlog je da svaka zemlja članica EU za nereciklirani plastični otpad plaća određeni iznos u budžet EU", izjavio je Oettinger za Funke-Zeitung. Zamišljeno je da se za kilogram plastičnog otpada plaća 80 centi.
„Ovo je podstrek za političare u zemljama članicama EU da provjere kako mogu smanjiti plastični otpad“, kaže Oettinger. Više zemalja članica EU je odbilo uvođenje poreza na plastiku. Protiv je i njemačka ministrica za zaštitu okoliša Svenja Schulze.
Evropski komesar kaže da je „plastika novi problem za okoliš, kako na morima, tako i u našim gradovima. Preko mora svakodnevno u sebe unosimo male plastične čestice“. Evropa i Njemačka proizvode previše plastike koja se ne može reciklirati.
Zeleni žele sveobuhvatni koncept
Zeleni smatraju da je sistematska reciklaža ustvari pravi odgovor na problem sa plastičnim otpadom, a ne zabrana pojedinih proizvoda što planira EU. „To je simbolična politika pod sloganom: zabraniću slamke i mislim da sam nešto učinio“, izjavio je za DPA poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Martin Häusling.
Evropska komisija je početkom godine predložila strategiju za plastični otpad kojom bi od 2030. godine svi plastični proizvodi na evropskom tržištu mogli biti reciklirani i kako bi potrošači smanjili upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Evropska komisija ističe da je 85 posto otpada u morima od plastike. Taj otpad zagađuje ekosistem i teško je bio-razgradiv.