Šefovi država i vlada EU sa neformalne večere u Briselu poslali su poruku podrške regionu Balkana i narodima Srbije, BiH i Hrvatske koji su, prema riječima predsjednika Savjeta EU, Hermana van Rompeja, preživjeli najgore poplave koje se pamte unazad više od jednog vijeka. Savjet EU je na vanrednom sastanku, posvećenom prije svega evropskim izborima i prioritetima evropske politike u narednom periodu, razgovarao i o pomoći regionu Balkana zahvaćenom ”razarajućim poplavama”

“Evropska komisija radi intenzivno na koordinaciji pristupa koji bi konkretno pokazao našu solidarnost”, poručio je predsjednik Komisije, Žoze Manuel Barozo koji je učestvovao na sastanku lidera EU sinoć (27.05.) u Briselu. U istom danu EU je preko Evropske komisije obezbjedila 65 milona evra pomoći poplavljenim područjima u BiH i Srbiji. Od ovog novca 3 miliona evra će biti upućeno odmah preko Crvenog krsta i to najugroženijima u obje zemlje, kako bi se odgovorilo na njihove trenutne potrebe u hrani, lijekovima i smještaju. U Evropskoj komisiji kažu da je sada prioritet obezbjediti ispravnu vodu za piće, krevete, posteljinu i sredstva za isušivanje oštećenih kuća.

“Preostali novac biće namijenjen za kratkoročnu i srednjoročnu rekonstrukciju i pomoć pogođenim područjima. Ovaj novac je preusmjeren iz prethodnih programa u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i biće na raspolaganju do početka juna. Obuhvatiće pomoć u obnovi javne infrastrukture, kao i osnovna sredstva namijenjena preduzećima i farmama kako bi nastavili svoje aktivnosti”, poručili su iz Evropske komisije.

Poslije procjene štete stiže i dodatna evropska pomoć

U EU kažu da tri miliona evra humanitarne pomoći stižu u Srbiju i BiH neposredno nakon što su 22 zemlje članice, kroz Mehanizam civilne pomoći, u fazi “prve hitne pomoći” obezbjedile spasilačke službe i opremu. Na raspolaganju BiH i Srbiji, pored 62 miliona evra iz neiskorićenih prošlogodišnjih IPA fondova, biće i dodatni novac koji će se preusmjeriti iz novih pretpristupnih fondova namijenjenih za period od 2014. do 2020. godine. Pored podrške infrastrukturi taj dodatni novac trebalo bi da posluži i za prevenciju mogućih poplava u budućnosti, kao i jačanje mehanizma civilne zaštite u slučaju prirodnih katastrofa u regionu.

“Dodatno ovim mjerama, EU može da ponudi pomoć i preko Fonda solidarnosti. Srbija će tom prilikom biti tretirana kao zemlja članica. Sada je na njenim vlastima da predstave procjenu štete, a na nama da brzo razmotrimo taj zahtjev“, poručio je Barozo.

Barozo dodaje da će se u EU razgovarati i o drugim vrstama pomoći, a jedan od mogućih načina sinoć je na sastanku lidera EU svojim evropskim kolega predložila premijerka Slovenije u ostavci, Alenka Bratušek: „Potrebno je što prije pomoći nakon ovih velikih poplava u našem susjedstvu u Srbiji, BiH i djelomično u Hrvatskoj. Predložiću da se, nadam se pod okrljem Evropske komsije, ali i uz pomoć drugih zemalja, organizuje donatorska konferencija za pomoć ovim zemljama.“

Milanović: Jasna pravila za Hrvatsku

Premijer Hrvatske, Zoran Milanović odmah je sa sastanka u Briselu odgovorio da će s pažnjom razmotriti slovenački predlog, ali i dodao da su za Hrvatsku „pravila jasna“.

„Hrvatska je članica EU i ne može biti predmet donatorske konferencije. Mi ćemo, ukoliko utvrdimo odgovarajuću štetu, nadoknadu tražiti iz Fonda solidarnosti, plus ono što možemo vidjeti da tražimo zajedno sa Srbijom koja je kandidat. Ne želim unaprijed da tvrdim da ćemo tražiti nadoknadu štete, jer ona mora tek da bude utvrđena i da iznosi 0,6 procenta BDP, što je ogroman iznos. Račun mora da bude čist“, poručio je Milanović sa sastanka šefova država i vlada zemalja članica EU.

Srbija se pored novca iz pretpristupne pomoći, veličinom štete, za koju se već procjenjuje da iznosi više od 0,6 procenata bruto društvenog proizvoda te zemlje (što u slučaju Srbije iznosi 175 miliona evra), ali i statusom kanadidata za članstvo u EU, „kvalifikovala“ za djelimičnu nadoknadu štete nastale u nedavnim poplavama.

Hrvatska, kao članica EU, može da računa na novac iz Fonda solidarnosti ako procijenjena šteta na njenoj teritoriji pređe 254 miliona evra. BiH, i pored ogromnih razaranja tokom poplavnog perioda, zbog zastoja u evrointegracijama ne može da podnese zahtjev za evropski Fond solidarnosti. U Briselu poručuju da se osim IPA fondova u slučaju BiH razmatrati i posebni načini i programi za pomoć u obnovi poplavljenog područja.