Lideri Evropske unije na sastanku u Briselu u srijedu, pozvali su Izraeli Iran na deeskalaciju. Ovaj samit, prvobitno posvećen ekonomskoj konkurentnosti EU, bio je u sjenci događaja na Bliskom istoku.

Evropska unija ima u vidu nove sankcije Iranu nakon što je ta zemlja u subotu ispalila preko 300 projektila i dronova prema Izraelu.Njih je ogromnom većinom oborila izraelska protivvazdušna odbrana, uz podršku koalicije saveznika predvođenih SAD.

Teheran je rekao da je to odmazda za vazdušni napad na kompleks njegove ambasade u Siriji 1. aprila, u kojem je ubijeno nekoliko visokih oficira. Iran za napad krivi Izrael. Prema navodima eksperata UN-a, oba napada vjerovatno predstavljaju kršenje međunarodng prava.

U saopštenju objavljenom u ranim jutarnjim satima u četvrtak, EU je pozvala „Iran i njegove saveznike da prekinu napade" i pozvala „sve strane da pokažu krajnju uzdržanost od bilo kakve akcije koja bi mogla povećati tenzije u regionu". Lideri 27 članica EU takođe su obećali da će preduzeti „dalje restriktivne mjere" prema Teheranu, u vezi sa njegovom proizvodnjom dronova i raketa.

Njemački kancelar Olaf Šolc u srijedu je pozdravio činjenicu da je Izrael u velikoj mjeri odbio vazdušni udar, ali je naglašeno apelovao na svog saveznika da bude uzdržan. „Za nas je važno da se ovaj trenutak, ovaj uspjeh Izraela, iskoristi za dalju deeskalaciju (...) a ne za odgovor masovnim napadom".

Sankcije za iranske dronove

Uoči dvodnevnog samita, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj je već signalizirao da su na putu nove sankcije iranskom programu bespilotnih letelica.

Ideja je da se proširi postojeći set sankcija koje imaju za cilj da ograniče iransku podršku ruskom agresorskom ratu u Ukrajini. Prema navodima Borelja, EU bi mogla da proširi sankcije na rakete, kao i isporuke dronova raznim grupama u regionu koje podržava Iran.

Mnogi lideri EU u srijedu su izrazili podršku za to, uključujući francuskog predsednika Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Olafa Šolca, španskog premijera Pedra Sančeza, holandskog premijera Marka Rutea i belgijskog premijera Aleksandra De Krua. „Naša dužnost je da proširimo ove sankcije", rekao je Makron.

Jedan visoki zvaničnik EU rekao je uoči samita da bi proširenje sankcija moglo da se postigne u roku od dvije nedjelje. SAD su u utorak objavile planove za slične sankcije, koje bi pogodile iransku proizvodnju dronova.

„Riječi nisu dovoljne"

Izrael se zalaže za oštrije zapadne sankcije, uključujući strožije mjere za Iransku revolucionarnu gardu IRGC, vojnu organizaciju koja je formirana nakon Islamske revolucije u Iranu 1979. i koja postoji paralelno sa regularnom vojskom Irana.

„Riječi nisu dovoljne", rekao je izraelski ministar za pitanja dijaspore i borbu protiv antisemitizma Amičai Čikli novinarima u srijedu u Briselu. „Moramo da vidimo odlučne ekonomske sankcije protiv Irana, protiv osoblja Iranske Revolucionarne garde, njihovih lidera, njihove imovine, širom svijeta, zatvaranje ambasada".

„Mislim da nijedna zapadna država ne bi trebalo da ima ambasadu u Iranu", dodao je on.

EU je već sankcionisala određeni broj pojedinaca Revolucionarne garde zbog represije u Iranu. Povodom prošlogodišnjeg gušenja antivladinih demonstracija u Iranu, Evropski parlament je tražio da se IRGC uvrsti na listu terorističke organizacije - ali odluka tada nije donijeta.

Borelj je u utorak rekao da su neke zemlje članice EU ponovo pokrenule mogućnost dodavanja IRGC na crnu listu terorističkih organizacija, ali je napomenuo da bi to prvo zahtijevalo da sud EU odredi IRGC kao takvu. Holandski premijer Rute rekao je da je njegova zemlja među onima koji podržavaju taj potez, ali je ukazao na pravne nedoumice koje usporavaju druge lidere da slijede njihov primjer.

Da li je to dovoljno?

Evropska unija već ima opsežan sistem sankcija Iranu: zbog kršenja ljudskih prava, pomoći Rusiji u ratu u Ukrajini i nuklearnog programa. To znači da mnogi pojedinci podliježu zabrani putovanja u EU i zamrzavanju imovine. EU je takođe uvela ekonomske sankcije Iranu koje između ostalog zabranjuju trgovinu oružjem i naftom.

Klod Rakisits, gostujući saradnik u briselskom Centru za bezbjednost, diplomatiju i strategiju, rekao je za DW da misli da bi sankcionisanje Revolucionarne garde bilo efikasnije od sankcija koje se odnose na bespilotne letjelice. „Islamsku revolucionarnu gardu treba staviti na listu terorista EU", rekao je on. „Ne bi ih ništa koštalo, ali bi poslalo veoma snažnu poruku".

Postojeće sankcije nisu spriječile Iran da isporuči dronove Moskvi, dodao je on.

Generalno, međutim, Rakisits je skeptičan da će se to mnogo promijeniti. „Sankcije koje poznajemo, istorijski gledano, uglavnom ne funkcionišu", primjetio je on.

Granice uticaja EU

Uoči samita, nekoliko diplomata EU, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, djelovali su pesimistično u pogledu uticaja koji EU zaista ima u trenutnom porastu tenzija između Irana i Izraela.

Po Rakisitsovom mišljenju, najbolja šansa zapadnih lidera za deeskalaciju izraelsko-iranskih tenzija je preko Vašingtona.

„SAD bi morale da obećaju, da ponude - da Netanjahu i njegov kabinet ne uzvrate - morali bi da obećaju nešto poput gvozdene garancije da će uvijek biti spremno snabdijevanje vojnim oružjem, tako da Amerikanci to više ne mogu da koriste kao poluga za pritisak na izraelsku vladu", rekao je on.

Eskalacija nikome ne bi služila

Veliki je strah da bi šestomjesečni rat između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas u Gazi mogao da se proširi u regionu.

Ministri spoljnih poslova G7, koji su se sastali u Italiji u srijedu, su takođe bili zaokupljeni ovom krizom. Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i njen britanski kolega Dejvid Kameron stigli su tamo pravo iz Izraela, gdje su se sastali sa premijerom Benjaminom Netanjahuom.

Eskalacija „nikome ne bi služila", rekla je Berbok u srijedu u Izraelu, „ni bezbjednosti Izraela, ni taocima koji su još uvek u rukama Hamasa, ni napaćenim stanovnicima Gaze, ni mnogim ljudima u Iranu koji i sami pate od režima, a ni trećim zemljama u regionu koje jednostavno žele da žive u miru".

Izrael ne odustaje od osvete?

Uprkos pozivima na uzdržanost svojih zapadnih saveznika, uključujući SAD, Izrael je jasno stavio do znanja da će odgovoriti na subotnje vazdušne napade Irana. Izraelski vojni kabinet sastao se u nedelju i ponedeljak kako bi razgovarao o odgovarajućim mjerama, ali za sada ostaje nejasno kako Izrael namjerava da odgovori.

„Nijedna država na Zemlji ne bi pretrpjela ovakav napad i ostala bez odgovora", rekao je Čikli za DW. „Mislim da imamo obavezu da preduzmemo ozbiljne korake i da se pobrinemo da se ovi napadi više ne ponove".

Ovaj članak je prvobitno objavljen na engleskom.