EU će, osim novca iz svojih namjenskih fondova, u Briselu 16. jula organizovati i međunarodnu donatorsku konferenciju u cilju prikupljanja dodatnih sredstava za obnovu infrastrukture i pomoć milionima pogođenih u BiH i Srbiji tokom prošlomjesečnih popolava u regionu. Dogovor o donataorskoj konferenciji objavio je komesar za proširenje EU, Štefan File koji učestvuje na sastanku Savjeta ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu:

„Na sastanku Savjeta, vlade Francuske, Slovenije i Evropska komisija najavile su da će 16. jula organizovati donatorsku konferenciju na koju smo pozvali mnoge donatorske zemlje kao i međunarodne finansijske institucije. Prije ove važne konferencije bitno je predstaviti izvještaje o procjeni štete na kojima EU, UN i Svjetska banka rade zajedno sa BiH i Srbijom. Uvjeren sam da ćemo na osnovu tih izvještaja biti u prilici da prikupimo dodatna sredstva. Želio bih da uvjerim građane BiH i Srbije, kao dvije zemlje koje su najviše pogođene, da koliki god budžet bude bio potreban i kakvi god instrumenti morali da se upotrijebe, EU će ih upotrijebiti u cilju kratkoročne i dugoročne sanacije posljedica šteta od poplava“, poručio je File.

U Evropskoj komisji procjenjuju da su više od tri miliona građana, posredno ili neposredno, bili pogođeni posljedicama prošlomjesečnih poplava u regionu, kao i da su kuće, škole i bolnice teško oštećene. Upozorava se i na činjenicu da će posljedice ovih poplava imati efekta kako na dugoročni društveno-ekonomski razvoj BiH i Srbije, tako i na mogućnost dalje konsolidacije reformskog procesa u obje zemlje koje su na evrointegracionom putu.

BiH i Srbija ne mogu same da saniraju posljedice poplava

Iz EU poručuju da je zbog što kvalitetnije pripreme donatorske konferencije neophodno što brže i preciznije uraditi izvještaje o procjeni štete nastale tokom poplava. U Briselu je već naglašeno da ni BiH ni Srbija nemaju dovoljno kapaciteta niti resursa da bi se same suočile sa posljedicama jednih od, kako se ocjenjuje, najtežih poplava ikada koje su pogodile ovaj region. Evropska komisija je zato već iz prethodnog budžeta pretpristupnih fondova (IPA) obezbijedila 65 milona evra pomoći za BiH i Srbiju, kao zemlje u evrointegracionom procesu. Od ovog novca tri miliona evra je upućeno odmah preko Crvenog krsta i to najugroženijima u obje zemlje, kako bi se odgovorilo na njihove trenutne potrebe u hrani, lijekovima i smještaju:

“Preostalih 62 miliona evra biće namijenjeni za kratkoročnu i srednjoročnu rekonstrukciju i pomoć pogođenim područjima. Ovaj novac je preusmjeren iz prethodnih programa u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i biće na raspolaganju do juna. Obuhvatiće pomoć u obnovi javne infrastrukture, kao i osnovna sredstva namijenjena preduzećima i farmama kako bi nastavili svoje aktivnosti”, poručili su iz Evropske komisije.

Evropski komesarijat za proširenje planira da iz novog IPA programa (2014-2020.) obezbijedi dodatna sredstva u svrhu podrške oštećenoj infrastrukturi u BiH i Srbiji, ali i za prevenciju mogućih poplava u budućnosti, kao i jačanje mehanizma civilne zaštite u slučaju prirodnih katastrofa u regionu.

EU očekuje podatke o šteti

“Dodatno ovim mjerama, EU može da ponudi pomoć i preko Fonda solidarnosti. Srbija će tom prilikom biti tretirana kao zemlja članica. Sada je na njenim vlastima da predstave procjenu štete, a na nama da brzo razmotrimo taj zahtjev“, poručio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo.

U EU kažu da u roku od 10 nedjelja od poplava očekuju vjerodostojne podatke o nastaloj šteti, na osnovu kojih bi Savjet EU i Evropski parlament mogli da odluče o nadoknadi iz Fonda za solidarnost, formiranog upravo u cilju podrške zemljama članicama koje su pretpjele neku od prirodnih katastrofa. Taj novac, bar prvi dio, bi najranije na jesen moglo biti proslijeđen iz EU pogođenim zemaljama. Srbija se prema razmjerama štete, za koju je već procijenjeno da je veća od 0,6 procenata bruto društvenog proizvoda zemlje (što u slučaju Srbije iznosi 175 miliona evra), ali i statusom kanadidata za članstvo u EU, „kvalifikovala“ za djelimičnu nadoknadu iz evropskog Fonda za solidarnost. Iskustva drugih evropskih zemalja, koja su zbog prirodnih katastrofa na svojoj teritoriji koristila novac ovog evropskog Fonda govore da se može očekivati nadoknada od 5 do 10 procenata ukupno prijavljene štete. Istovremeno, iz Brisela poručuju da BiH, i pored ogromnih razaranja tokom poplavnog perioda, ne može da podnese zahtjev za evropski Fond solidarnosti zbog nedovoljnog napretka na svom evropskom putu. U slučaju BiH će se, osim IPA fondova i najavljene donatorske konferencije, razmatrati i posebni načini i specifični evropski programi za pomoć u obnovi poplavljenog područja, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, usljed poplava i klizišta, ponovo postale prijetnja za bezbjednost građana i objekata.