„Mislim da ćemo se morati pripremiti na dolazak milijuna izbjeglica", rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove i migracije Ylva Johansson na izvanrednom sastanku ministrica i ministara unutarnjih poslova članica EU-a u Bruxellesu.

Ujedinjeni narodi i organizacije za izbjeglice procjenjuju da će pred ruskim trupama pobjeći četiri do sedam milijuna ljudi. Koliko će njih stvarno željeti u inozemstvo, ovisi o razvoju vojne situacije u zemlji.

Do nedjelje, dakle četiri dana nakon ruskog napada, u Poljsku je stiglo oko 200.000 ljudi, uglavnom djece, žena i starijih muškaraca, priopćila je poljska granična policija. Muškarci sposobni za borbu morali su ostati u Ukrajini.

Velika spremnost za prihvat izbjeglica

Poljska je za sada najčešći cilj izbjeglica. Većina ih je smještena kod rodbine i prijatelja. Ista je situacija i u Slovačkoj, Mađarskoj, Moldaviji i Rumunjskoj. Spremnost za prihvat izbjeglica je svuda velika.

Za sada još uvijek nije nužan službeni mehanizam za raspodjelu izbjeglica među državama članicama EU-a. „Poljska prihvaća izbjeglice i izuzetno se trudi. Trenutačno nema zahtjeva za pomoć. Mi se sada trudimo pružiti Poljskoj logističku podršku", rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

U Hrvatskoj su formirana dva prijamna punkta u Zagrebu i Osijeku, Istra nudi kapacitete za smještaj, a privatni prijevoznici nude autobuse za prijevoz ljudi. Do sada je u Hrvatsku stiglo nekoliko desetaka Ukrajinaca koji su se uglavnom smjestili kod rodbine i prijatelja. Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut je izvijestio da je pripremljeno 2.000 ležajeva. I naglasio: „Imamo dovoljno objekata, a kako će rasti potreba otvarat ćemo i druge. Mi smo turistička zemlja, imamo hotele, kampove, domove, odmarališta."

Ovoga puta prihvat bez granica

Očekuje se da će izbjeglički val iz Ukrajine biti znatno veći od onog iz 2015. godine. Tada je preko Grčke u Europu stiglo oko milijun izbjeglica i tražitelja azila koji su bježali zbog sirijskoga građanskog rata, većina njih je došla u Njemačku. Nacionalno-konzervativne države poput Poljske, Mađarske i Austrije tada su odbijale prihvatiti izbjeglice. Solidarnost po pitanju migracija bila je najveći predmet razdora u Europskoj uniji.

I u Njemačkoj se nakon 2015. godine raspoloženje mijenjalo usporedo s rastom broja izbjeglica. No sada Nijemci ponovno iskazuju veliku solidarnost i masovno se angažiraju u pripremama za prihvat.

Izbjeglice koje potječu iz Afrike, a koje su živjele u Ukrajini i žele ući u Poljsku, poljska granična policija navodno vraća nazad ili ih čak šikanira. Jedna suradnica južnoafričkog Ministarstva vanjskih poslova je na Twitteru objavila da su njihovi studenti, koji studiraju u Ukrajini, maltretirani na poljskoj granici. Poljske vlasti su opovrgnule te tvrdnje.

Europska povjerenica za unutarnje poslove i migracije Ylva Johansson je istaknula da su granice otvorene i za ljude iz trećih država koji žive u Ukrajini i žele preko EU-a putovati u svoju domovinu.

Po prvi put primjena posebnog europskog prava

Sada je situacija drugačija nego 2015. budući da izbjeglice iz Ukrajine posjeduju važeće dokumente i mogu boraviti u EU-u 90 dana bez vize. „No mi moramo biti spremni i za 91. dan", upozorila je povjerenica Johansson. Zato će EU po prvi put primijeniti zakon o „vremenski ograničenom masovnom pružanju zaštite", kako bi se bez puno birokracije mogao produžiti boravak ukrajinskih izbjeglica. Ta bi zaštita važila do tri godine.

Taj je zakon postojao i za vrijeme izbjegličkog vala 2015. godine, ali nije bio primijenjen. Zakon je nastao 90-ih godina prošlog stoljeća kako bi se omogućila zaštita izbjeglica za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije.

ajg/DW/agencije

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu