Evropska unija će se interno usaglasiti sa partnerima i izraditi odgovarajući odgovor, izjavila je Maja Kocijančić, portparolka Visoke komesarke za spoljnu politiku Ketrin Ešton.

Eštonova zastupa šest nacija - Kinu, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Rusiju i SAD - na pregovorima sa Iranom koji su trenutno suspendovani. Cilj je da se ta zemlja odvrati od nuklearnog programa.

Ali, poslije izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju stav se promijenio. U prvom redu Francuska i Velika Britanija su zatražile „nove, snažne sankcije“. Još na samitu 23. oktobra, šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije postavili su temelj za eventualne dalje mjere protiv Irana. Prošlog četvrtka, (10.11.) stručnjaci u Briselu već su radili na detaljima. Već sada postoje sankcije. One dolaze od Ujedinjenih nacija. Dodatne mjere uvele su SAD i EU.

EU ne može da očekuje podršku Savjeta bezbjednosti

Za Evropsku uniju najbolje bi bilo kada bi se postigla saglasnost na što širem nivou, naprimjer u Savjetu bezbednosti UN. Ali, teško da će to biti moguće. Rusija i Kina su u više navrata jasno dale na znanje da neće na to pristati. Preostaje, dakle, opcija zajedničkog transatlantskog fronta.

Ali, kako stoje stvari u samoj Evropskoj uniji? Francuski ministar spoljnih poslova Alen Žipe zalaže se za sankcije „kakvih do sada nije bilo“. Njegov njemački kolega Gido Vestervele je izjavio da će „nove, oštrije sankcije biti neizbježne, ako Iran i dalje bude odbijao pregovore“.

Embargo na isporuke nafte pogodio bi i samu Evropu

Međutim, Evropljani će oklijevati kada bude bilo riječi o konkretnim mjerama. Prvo, oni moraju da se bave sobom. Zbog krize evra, od njih se očekuju odgovori na egzistencijalna pitanja. U takvoj fazi je nova svjetsko-politička kriza posljednje što bi evropski političari željeli. Osim toga, ekonomske posljedice pooštrenih sankcija protiv Irana pogodile bi i samu Evropu.

Prema tome, Evropljanima preostaje da se nadaju da će prijetnja sankcijama Iran vratiti za pregovarački sto. I mada se više evropskih vlada distanciralo od izraelske prijetnje oružanim napadom, možda se potajno nadaju bi bar ta prijetnja mogla da bude od koristi.

Autori: Kristof Haselbah, Brisel / Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić